Posebno je ranjiv evropski kontinent, koji je znatno više zavisan od dizela nego Sjedinjene Američke Države, dok se među zemljama sa najvećom zavisnošću nalazi i Hrvatska.

Dizel pokreće evropsku ekonomiju

Za razliku od SAD, gde dominiraju vozila na benzin, evropska privreda u velikoj meri funkcioniše zahvaljujući dizelu. Kamioni, autobusi, poljoprivredna i građevinska mehanizacija, deo železničkog saobraćaja, brodovi i veliki broj automobila koriste upravo ovo gorivo.

Evropska unija godišnje proizvodi više od 200 miliona tona dizela i gasnog ulja, ali uprkos tome ostaje veliki uvoznik, zbog čega je posebno osetljiva na poremećaje na svetskom tržištu. Dodatni problem predstavlja činjenica da evropske rafinerije proizvode više benzina nego što tržište traži, dok je dizela hronično manje.

Hrvatski paradoks: treći po zavisnosti u Uniji

Konkretno, sa udelom dizela od 74,6 odsto u finalnoj energiji drumskog saobraćaja (Eurostat, 2023), Hrvatska je treća zemlja u Evropskoj uniji po zavisnosti od dizela, iza Letonije (80,0 odsto) i Litvanije (75,0 odsto). Ako se uračunaju železnica na neelektrifikovanim prugama, priobalna plovidba i poljoprivreda, dizel okvirno čini više od polovine ukupne hrvatske potrošnje naftnih derivata i dominira u svakom obliku saobraćaja.

Iza toga stoji i višedecenijska navika uvoza polovnih dizelaša sa zapadnoevropskih tržišta; Golfovi, Pasati, stari Mercedesi... hrvatska su tradicija i još uvek se voze, piše Jutarnji.

Neobični potezi na pumpama: tiho uvođenje ograničenja?

Od 24. jula INA i Petrol privremeno su ograničili točenje goriva na 300 litara po transakciji, „radi očuvanja kontinuiteta snabdevanja“. Ova mera nije vladina, već odluka samih snabdevača, doneta usred turističke sezone, uz tvrdnju da rafinerija radi stabilno i da zaliha ima dovoljno. Nije jasno šta ta odluka konkretno znači – na primer, šta će biti sa tegljačima koji pune rezervoare od 600 i više litara – ali čini se da kompanije koje dominiraju tržištem žele da spreče lokalne nestašice u situaciji kada država regulatornim merama zaustavlja eksploziju cena derivata na hrvatskim pumpama.

Kriterijum je, zapravo, nejasan: mera ne važi na auto-putevima niti za plovila, Petrol navodi da „ne pogađa uobičajena točenja putničkih vozila, već kupovinu većih količina“, a nije objavljeno ni na kojim tačno pumpama važi, odnosno gde ne važi. Problem je što upravo „veće količine“ toče vozila koja održavaju snabdevanje trgovina.