Crnogorska Skupština je 1. juna usvojila pomenuti zakon, a Milatoviću je sporno to što se  dinastiji vraća u vlasništvo dvorac "Kruševac" sa pripadajućim zemljištem.

U obrazloženju saopštenja Milatovića,u koji je portal RTCG imao uvid, navodi se da su usvojena zakonska rešenja upitna sa aspekta usaglašenosti sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.

Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, navodi se, propisano je da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti, a usvojenim Zakonom se dvorac "Kruševac“ u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenosi u privatnu svojinu princa Nikole Petrovića, iako je reč o objektu koji već decenijama ima status zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra.

Stoga, dodaje se, prenošenje ovog zaštićenog kulturnog dobra u privatnu svojinu, suprotno je citiranom članu Zakona o zaštiti kulturnih dobara i ustavnoj obavezi zaštite kulturne baštine.

"Smatram da je država zauzela ustavan, zakonit i uravnotežen pristup prema potomcima dinastije Petrović Njegoš kroz zakonsko rešenje iz 2011. godine, kojim je predviđena izgradnja porodične kuće na Cetinju, površine do 300 m² sa pripadajućim zemljištem do 5000 m² i dodela stana u Podgorici površine do 130 m²", navodi se u obrazloženju.

Davanjem dvorca "Kruševac“ u privatnu svojinu stvara se neustavan i nezakonit presedan koji dodatno može otvoriti prostor za slične zahteve potomaka iste i drugih dinastija u odnosu na državnu imovinu od istorijskog i kulturnog značaja, što bi takođe bilo štetno po državni interes.

Kada je reč o vrednosnom nasljeđu dinastije Petrović Njegoš, naša je dužnost da kroz adekvatnu obrazovnu i kulturnu politiku baštinimo ulogu koju je ona imala u istorijskom trajanju Crne Gore.

"Ipak, budući da je Crna Gora članom 1 Ustava definisana kao država republikanskog oblika vladavine, afirmacija vrednosti koje proističu iz takvog ustavnog određenja predstavlja prioritet svake institucije", navodi Milatović i dodaje:

"Sa iznetih razloga vraćam Zakon Skupštini na ponovno odlučivanje. Pozivam Upravu za zaštitu kulturnih dobara, kao državni organ zadužen za zaštitu kulturnih dobara, da se hitno odredi o predmetnom Zakonu", naveo je Milatović.

Razlog ovakvoj reakciji može se tražiti i u činjenici da je dinastija Karađorđević pre Drugog svetskog rata imala značajnu privatnu imovinu sa pratećom dokumentacijom da je kupljena i plaćena iz ličnih sredstava pripadnika te dinastije. 

Konkretno radi se  vili Miločer, Miločerskom parku, Kraljičinoj plaži, dvorcu Ljeskovac i 47.000 metara kvadratnih okolnog zemljišta u Rijeci Crnojevića, više desetina hiljada kvadratnih metara zemljišta uz obalu na potezu od Pržna do Svetog Stefana, rodna kuća kralja Aleksandra na Cetinju. Sve ovo je komunistička vlast konfiskovala 1947. godine ali je ta imovina uredno uknjižena u zemljišne knjige na dinastiju Karađorđević pre toga.