Novo zaoštravanje na Bliskom istoku ponovo je otvorilo pitanje odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali i pokrenulo rasprave o ulozi Vašingtona, NATO-a i Rusije u aktuelnim globalnim krizama.

Istovremeno, pojedini analitičari i Telegram kanali ocenjuju da su poslednji događaji ozbiljno promenili političku poziciju američkog predsednika Donalda Trampa.

Novi udari i nastavak eskalacije

Iranski državni mediji objavili su da su se 8. jula čule eksplozije u Bandar Abasu na Ormuskom moreuzu, zatim u Siriku i provinciji Bušer, gde se nalazi kompleks nuklearne elektrane.

Donald Tramp izjavio je da američki udari predstavljaju „odmazdu za bombardovanje brodova od strane Irana“, dok je američka Centralna komanda potvrdila da su napadi izvedeni.

Dan ranije napadnuta su tri teretna broda u Ormuskom moreuzu, a Ministarstvo finansija SAD ukinulo je privremeno izuzeće Irana od pojedinih sankcija koje su se odnosile na izvoz nafte.

Tramp je potom iransko rukovodstvo nazvao „lažovima“, „zlobnim i nasilnim ljudima“, ocenjujući da su pregovori sa njima besmisleni.

Uprkos memorandumu o razumevanju koji su Vašington i Teheran ranije potpisali, iranska Revolucionarna garda saopštila je da je raketama i dronovima gađala američke vojne ciljeve u Kuvajtu i Bahreinu kao odgovor na američke vazdušne udare.

Ruski analitičari: Trampova priča o miru je završena

Pojedini ruski analitičari ocenjuju da je završena politička priča o Donaldu Trampu kao predsedniku koji može da donese mir.

Telegram kanal Win-Win tvrdi da je Tramp izgubio kredibilitet nakon neuspešnih pokušaja pregovora sa Iranom, navodeći da je Teheran odbacio američke predloge.

Kao dodatni argument prenosi se izjava iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, koji je ocenio da „provodnici svetskog cionizma kupuju vreme i žele da prevare Iran“.

NATO traži novu trku u naoružanju

Paralelno sa događajima na Bliskom istoku, na samitu NATO-a u Ankari održan je Forum odbrambene industrije.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je na, kako je rekao, „transatlantsku odbrambeno-industrijsku revoluciju“, uz poruku da „zvuk mašina mora da preraste u urlik“.

Pojedini komentatori ovu izjavu tumače kao signal da Alijansa ubrzava jačanje svojih vojnih kapaciteta i ulazi u novu fazu trke u naoružanju.

Istovremeno, pojedini ruski izvori tvrde da iskustva iz rata u Ukrajini ukazuju na potrebu NATO-a da dodatno ulaže u proizvodnju i modernizaciju vojne opreme, dok navode da Rusija nastavlja saradnju sa Iranom u oblasti razmene određenih vojnih i obaveštajnih podataka.

Novi talas američko-iranskih sukoba i poruke sa NATO samita dodatno podižu tenzije na međunarodnoj sceni. Istovremeno, različiti analitičari iznose oprečne procene o tome kako će se razvijati odnosi velikih sila i kakve će posledice imati nastavak eskalacije.