Posledice korona virusa na opšte zdravlje
Shutterstock/Morrowind

Čak i osobe koje nisu bile na bolničkom lečenju i koje su imale blag oblik bolesti mogu da imaju simptome koji ne prolaze ili se naknadno javljaju.

Centar za kontrolu i prevenciju infektivnih bolesti (CDC) intenzivno radi na tome da sazna nešto više o čitavom nizu kratkotrajnih i dugotrajnih posledica na zdravlje koji se povezuju sa virusom Covid-19. Kako pandemija teče, tako saznajemo da Covid-19 zahvata mnoge druge organe pored pluća i da postoje brojni načini na koje infekcija može da utiče na nečije zdravlje. Započete su višegodišnje kliničke studije da bi se ova pojava podrobnije ispitala. CDC nastavlja da intenzivno istražuje kako bi otkrili koliko su česti ovi simptomi, za koje pacijente je najveća verovatnoća da će ih dobiti i da li će na kraju ovi simptomi postati blaži ili nestati.

Posledice korona virusa na opšte zdravlje

Darko Nožić, Belmedic

 
Prof. dr Darko Nožić, infektolog, Opšta bolnica Bel Medic
Bio je načelnik Klinike za infektivne bolesti VMA. Publikovao je oko 110 stručnih i naučnih radova. Član je Infektološke i hepatološke sekcije Srpskog lekarskog društva
 

Među najčešćim dugotrajnim simptomima na koje se pacijenti žale su: zamor, otežano disanje (kratak dah), kašalj, bolovi u zglobovima, bol u grudima. Ali pacijenti se žale i na još jednu grupu dugotrajnih simptoma: teže se koncentrišu i razmišljaju (ovaj simptom se još naziva i ‚‚zamagljeno rasuđivanje“ – brain fog), depresivnost, bolovi u mišićima, glavobolja, povremena povišena temperatura, ubrzan rad ili lupanje srca (palpitacije).

Neki pacijenti su se žalili na veoma ozbiljne simptome, a to su oni koji pogađaju različite sisteme organa. Tako su zabeleženi: kardiovaskularni: upala srčanog mišića; respiratorni: poremećaj funkcije pluća; renalni: oštećenje bubrega; dermatološki: osip na koži, opadanje kose; neurološki: problemi sa čulima ukusa i mirisa, snom, otežana koncentracija, problemi sa pamćenjem; psihijatrijski: depresija, anksioznost, promene raspoloženja. Još uvek se ne zna koliko su značajne ove posledice na duge staze.

Naravno, najbolji način da ne dođe do ovakvih posledica je da se ne zarazimo. Najdelotvornije strategije za sprečavanje infekcije među omladinom i odraslima su nošenje maski na javnim mestima, stajanje na udaljenosti od najmanje 1,5 metara od drugih ljudi, često pranje ruku, izbegavanje gužve i boravka u zatvorenim i slabo provetrenim prostorijama.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading