U Višem sudu u Beogradu danas su u nastavku suđenja zaposlenima u Kazneno-popravnom zavodu Padinska Skela, optuženima za nesavestan rad u službi koji je za posledicu imao smrt Stanimira Brajkovića, prikazani video-snimci nadzornih kamera od dana kada je on preminuo.

Na snimcima sa nadzornih kamera se u hodniku zatvora vidi kako najpre 1. februara 2024. godine Brajkoviću pomaže jedan muškarac da šeta dok se vraća u sobu, dok ga već 4. februara vode dvojica muškaraca i on se otežano kreće.

Tog dana su ga, kako se vidi na snimku, zaposleni prebacili iz sobe broj 14 u kojoj je do tada boravio u sobu broj 12.

Istog datuma u večernjim satima osuđenici i jedan od zaposlenih iznose Brajkovića u ćebetu kako bi ga preuzela Hitna pomoć.

Optuženi Stefan Pavlović je za govornicom objasnio da je Brajković tada bio u nesvesti i da je započeta reanimacija, ali da je onda došla Hitna pomoć zbog čega su ga u ćebetu preneli na sprat ispod.

Prikazani su i snimci predavanja smena među zaposlenima u zatvoru, kao i obilazak osuđenika.

Pored toga, u sudnici su danas prikazani svi pisani dokazi, ali i fotografije sa obdukcije na kojima se vidi da je Brajković imao brojne modrice, podlive po nogama i stomaku.

Iako je za danas bilo planirano iznošenje završnih reči, sudija je odlučio da za sledeće suđenje, koje je zakazano za 17. jun, pozove dva svedoka iz sobe u kojoj je bio Brajković.

U ovom predmetu optuženi lekarka Vesna Sredojević, kao i pripadnici Službe za obezbeđenje - vođa smene Slađan Kovačević zaposlen na mestu mlađeg nadzornika, kao i trojica komandira Dušan Komazec, Stefan Pavlović i Zoran Krstić kratko su negirali krivicu.

Sumnja se da su Kovačević, Komazec, Pavlović i Krstić izvršili navedeno krivično delo u periodu od 1. februara do 4. februara 2024. godine kršenjem opštih akata i to odredbi Pravilnika o načinu obavljanja poslova u službi za obezbeđenje u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, odredbi Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, kao i postupanjem koje je u suprotnosti sa opisom poslova o sistematizaciji njihovih radnih mesta.

Sredojević je, kako se sumnja, postupala protivno Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, Pravilniku o kućnom redu kazneno popravnih zavoda i okružnih zatvora, kao i pravilima Istanbulskog protokola.

Okrivljeni su, kako je ranije saopštilo tužilaštvo, očigledno nesavesno postupali u vršenju službe, iako su bili svesni da usled toga može da nastupi teška povreda prava drugog i to prava na život, koje je garantovano Ustavom Srbije i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pa je takva povreda i nastupila 4. februara 2024. godine u vidu smrti prekršajnog osuđenika S. B, koji je u tom zavodu izdržavao prekršajnu kaznu.

Tužilaštvo je u optužnom predlogu sudu predložilo da sve okrivljene oglasi krivima i osudi na efektivne kazne zatvora.

Ovo posebno imajući u vidu da se oštećeni S. B. našao u zatvoru KPZ Padinska Skela zbog neplaćene novčane kazne, a da okrivljeni svojim očigledno nesavesnim postupanjem, odnosno nesagledavanjem stvarnog stanja i događaja koji su se u navedenom periodu dešavali, kao i da službene radnje nisu obavljali na način propisan Pravilinkom, kao i neprepoznavanje povreda nastalih kod prekršajno kažnjenog S. B, što je sve dovelo do povrede prava na život S. B, koga su osuđenici sa kojima je delio sobu maltretirali, tukli i seksualno zlostavljali.

Pored ovog postupka vodio se još jedan protiv trojice optuženih da su od polovine januara do 4. februara 2024. godine u KPZ Padinska skela zajednički izvršili krivično delo i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju lišili života oštećenog S. B.

U tom postupku je izrečena prvostepena presuda.