Video sa računom iz jednog restorana na jugu Francuske za kratko vreme privukao je ogromnu pažnju korisnika društvenih mreža. Snimak, koji je objavila Fejsbuk stranica Croatian Traveler, pregledan je više od 200.000 puta i ponovo otvorio raspravu o cenama u turističkim destinacijama, posebno u Hrvatskoj.

Polemika se razvila u trenutku kada se već mesecima govori o tome da je letovanje na hrvatskom primorju sve skuplje, dok su pojedini korisnici ocenili da slične ili čak više cene postoje i u drugim popularnim evropskim zemljama.

Administrator stranice: Nisu samo hrvatske cene visoke

Uz objavljeni video administrator stranice poručio je da se u javnosti često stvara utisak da su visoke cene karakteristične isključivo za Hrvatsku.

Prema njegovom mišljenju, cene u turističkim mestima određuju ponuda i potražnja, zbog čega nije realno očekivati da će proizvodi na atraktivnim obalskim lokacijama koštati isto kao u manjim gradovima.

Kao primer naveo je račun iz restorana na jugu Francuske, ističući da se o takvim cenama u toj zemlji ne vodi toliko intenzivna javna rasprava.

Korisnici: Bez poređenja plata nema ni realnog poređenja cena

Objava je izazvala stotine komentara, a veliki broj korisnika smatra da poređenje cena između država nema mnogo smisla ako se istovremeno ne uzme u obzir i visina prosečnih primanja.

Jedan od komentatora naveo je da prosečna plata u Francuskoj značajno premašuje hrvatsku, zbog čega isti račun nema jednaku težinu za domaće stanovništvo i turiste iz različitih zemalja.

On smatra da je Hrvatska godinama privlačila goste upravo zato što je važila za povoljniju destinaciju, ali upozorava da bi rast cena mogao da utiče na izbor turista u budućnosti.

Lična iskustva turista dodatno podgrejala raspravu

Mnogi korisnici iskoristili su priliku da podele sopstvena iskustva sa putovanja po Francuskoj.

Jedna korisnica napisala je da je u manjem mestu, udaljenom nekoliko sati od Azurne obale, za limenku gaziranog pića platila 4,70 evra.

Druga je navela da je u restoranu u Sen Tropeu za dve pice, dve Koka-kole i porciju školjki sa pomfritom platila ukupno 110 evra, što je dodatno podstaklo diskusiju o cenama hrane i pića u turističkim centrima.

Visoke cene nisu novost ni na hrvatskom primorju

Pojedini učesnici rasprave podsetili su da ni hrvatska obala odavno nije među jeftinijim destinacijama.

U komentarima se navodi da flašica vode u pojedinim lokalima u Splitu košta između četiri i pet evra, dok su slične cene prisutne i kada je reč o gaziranim pićima.

Drugi smatraju da je poskupljenje zahvatilo gotovo celu Evropu i da se razlike između pojedinih turističkih destinacija postepeno smanjuju.

Pojedini smatraju da hrana nije skuplja nego u Hrvatskoj

Dok su jedni pažnju usmerili na cenu flaširane vode, drugi su analizirali stavke sa računa koje se odnose na hranu.

Prema komentarima korisnika, testenina sa lososom koštala je 17 evra, dok je tatarski biftek bio 18 evra, što su pojedini ocenili kao iznose koji se mogu pronaći i u restoranima na hrvatskoj obali.

Istovremeno, deo komentatora smatra da su ovakva poređenja nepotpuna ukoliko se ne uzme u obzir razlika u životnom standardu i prosečnim zaradama između dve zemlje.

Dobra ponuda postoji i po pristupačnijim cenama

U raspravi su se pojavila i iskustva onih koji tvrde da se kvalitetan obrok može pronaći i bez velikih izdataka.

Jedna korisnica izdvojila je restoran u Gospiću, navodeći da su njen suprug i prijatelj za 75 evra dobili kompletan obrok koji je uključivao meso, supu, salatu, zapečene palačinke i piće, uz obilne porcije.

Ona je ocenila da nije svaki restoran preskup i da se uz malo istraživanja mogu pronaći lokali sa dobrim odnosom cene i kvaliteta.

Kvalitet usluge važniji od same cene

Na kraju rasprave pojedini korisnici istakli su da problem nije isključivo u visini računa, već i u onome što gosti dobijaju za svoj novac.

Kako navode, visoke cene mogu biti prihvatljive ukoliko ih prati kvalitetna usluga i sveže namirnice, dok smatraju da restorani u turističkim mestima ne bi trebalo da naplaćuju visoke iznose za jela koja ne ispunjavaju očekivani standard.

Diskusija koja je započela zbog jednog računa tako se pretvorila u širu debatu o cenama, kvalitetu usluge, životnom standardu i budućnosti turizma u evropskim letovalištima, Dnevno.hr