Autor teksta ocenjuje da su godine lakog ekonomskog rasta završene i da Hrvatska ulazi u znatno zahtevniji period, u kojem će građani sve teže osećati poboljšanje životnog standarda.

-„Imali pa nemali“ i „Pojeo vuk magare“ dve su fraze koje su ponajviše u skladu s porukama Eurostata o hrvatskoj ekonomskoj realnosti; jedna je bila o platama, druga o fiskalnom deficitu, a treća o razmerama javnog duga prema BDP-u, piše autor

Sve tri objave Eurostata kažu da vuk teško može biti sit uz sve ovce na broju.

Plate rastu na papiru, ali ne i u novčaniku

Jedan od glavnih pokazatelja promena jeste usporavanje realnog rasta plata. Iako su prosečne zarade nominalno više za oko sedam odsto u odnosu na prošlu godinu, inflacija je gotovo u potpunosti "pojela" taj rast.

Prema podacima koje prenosi list, realni rast plata pao je sa 5,7 na svega 1,7 odsto za samo šest meseci. To znači da građani, uprkos većim platama na papiru, imaju sve manju kupovnu moć.

Ekonomisti upozoravaju da upravo ovaj pokazatelj najbolje oslikava zašto veliki broj građana ne oseća poboljšanje standarda, uprkos zvanično pozitivnim ekonomskim statistikama.

Hrvatski budžet ponovo u minusu

Dodatnu zabrinutost izazivaju podaci o javnim finansijama.

Prema Eurostatu, budžetski deficit Hrvatske u prvom tromesečju 2026. godine dostigao je 3,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je iznad proseka evrozone i iznad granice od tri procenta koju Evropska unija smatra poželjnom.

Posebno je značajno što je Hrvatska pre samo nekoliko godina beležila suficit, odnosno trošila manje nego što je prihodovala.

Za relativno kratko vreme zemlja je, prema oceni autora analize, prešla iz grupe fiskalno najstabilnijih država u grupu zemalja koje ponovo beleže izražen budžetski minus.

Javni dug ponovo raste

Iako je prethodnih godina često isticano da Hrvatska smanjuje javni dug, najnoviji podaci pokazuju drugačiji trend.

Udeo javnog duga u BDP-u porastao je sa 56,3 na 58,4 odsto za samo jedno tromesečje, što predstavlja jedno od najvećih povećanja u Evropskoj uniji.

Još je upečatljiviji podatak da je ukupan dug države nastavio da raste i nominalno.

Za godinu dana povećan je sa 50,6 na 55,2 milijarde evra, odnosno gotovo deset procenata.

Autor objašnjava da se prethodni pad odnosa duga prema BDP-u uglavnom zasnivao na snažnom rastu ekonomije, dok je apsolutni iznos duga sve vreme rastao.

Usporava i privreda

Analiza ukazuje da usporavaju gotovo svi ključni pokretači hrvatske ekonomije.

Industrijska proizvodnja beleži pad, broj zaposlenih u industriji se smanjuje, dok i turizam pokazuje prve znake usporavanja nakon nekoliko uspešnih sezona.

Istovremeno, inflacija ostaje među najvišim u Evropskoj uniji, dok cene nekretnina nastavljaju snažan rast.

To dodatno otežava položaj mladih porodica koje pokušavaju da reše stambeno pitanje, zbog čega stručnjaci upozoravaju da se produbljuju društvene razlike između onih koji već poseduju nekretnine i onih koji tek ulaze na tržište.

Sve veći jaz između statistike i stvarnosti

Autor Jutarnjeg lista navodi da postoji sve izraženiji raskorak između zvaničnih ekonomskih pokazatelja i svakodnevnog iskustva građana.

Dok statistika pokazuje rast plata, većina domaćinstava najveći deo prihoda troši na hranu, režije, stanovanje i druge osnovne troškove koji rastu znatno brže od prihoda.

Zbog toga građani, uprkos većim zaradama, imaju utisak da žive lošije nego prethodnih godina.

Pred Hrvatskom izazovan period

Upozorava se da su negativni trendovi sve izraženiji, a da Hrvatskoj preti dužnička kriza.

Usporavanje rasta plata, povećanje budžetskog deficita, rast javnog duga, slabljenje industrije i prvi znaci usporavanja turizma mogli bi da predstavljaju ozbiljan izazov za hrvatsku ekonomiju u narednom periodu.

Ekonomisti ocenjuju da će upravo sposobnost države da odgovori na ove probleme odrediti da li će Hrvatska uspeti da očuva životni standard građana ili će se suočiti sa rastom ekonomskog i socijalnog nezadovoljstva.