Iz Kancelarije je za podgoričke Vijesti rečeno da je Đukanovićeva želja, “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju”, da doprinese “pravilnom razumevanju i osvetljavanju procesa koji su obeležili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.  

Nisu, navodi se, precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.  

Iz Kancelarije Mila Đukanovića kažu da je on, po završetku obavljanja funkcije predsednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.  

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamenjivo lično svedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”. 

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će verujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je Kancelarija Đukanovića.  

Đukanović je 19. maja 2023, poslednjeg dana svog (drugog) predsedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog veka”, rekavši da veruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.  

Tada je rekao da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti...

Ocenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razume, uvaži i još manje poštuje”, podsećaju Vijesti.  

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog veka, i od tada je dva puta bio predsednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).  

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dve godine, ali se vraćao na te pozicije.  

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podneo ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsedničkih izbora, u kom je ubedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsednika DPS-a.  

Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obeležile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)... Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbednosno-obaveštajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo - ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD opovrgla 2014.  

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.  

Jakovina je vanredni profesor svetske istorije 20. veka i istorije Hladnog rata na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu. Autor je više knjiga.