- Kakve će posledice implicirati izvinjenje Miloša Zemana Srbima i može li Češka da bude prva članica EU koja će povući priznanje nezavisnosti Kosova?
- Šta se krije iz zasipanja javnosti "non-pejperima"?
- Ko želi da preuzme primat lidera regiona od Srbije?
- Da li se bliži kraj vladavine Makrona i konačan dolazak Nacionalnog fronta i Marin Le Pen na vlasti i kakve će to posledice imate po evropsku politiku?
- Zašto SAD ćute i puštaju projekat EU da tone?
Po prvi put je lider jedne zemlje članice EU i NATO uputio izvinjenje srpskom narodu zbog agresije izvršene 1999. godine i nazvao to zločinom, a
Na drugoj strani vidimo da je nastavak
Na sve to, budućnost regiona kao dela EU, izgleda sve manje izvesna, budući da ni najveće članice EU i njihovo stanovništvo nemaju preteranu želju da vide Srbiju, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju u vom savezu okrnjenom brojnim krizama.
Kakve će posledice implicirati
Na ova pitanja, za Alo.rs, odgovara naš sagovornik, novinar i politički komentator Milovan Jovanović.
Non pejper
Naš sagovornik navodi da je priča sa "non-pejper" predlozima svojevrsno "bacanje prašine u oči", odnosno skretanje pažnje sa stvarnih ciljeva, čak i u slučaju kada se predlaže nešto što deluje kao dobitak za Srbiju.
- Radi se pre svega o neobavezujućem dokumentu. Ovaj, kao i prethodnih nekoliko non pejpera služe isključivo za ispitivanje terena i opipavanje pulsa javnosti na događaje koji treba da uslede. Sve to treba posmatrati u kontekstu vracanja Zapadnog Balkana na agendu EU, nastavka dijaloga Beograda i Prištine i slovenačkog predsedavanja Evropskom unijom od 1 jula.
Davanje državljanstva Srbije Albancima
Na našu konstataciju da se u istom predlogu pominje davanje srpskog državljanstva Albancima i pitanje da li se tu zapravo krije opasnost po Srbiju jer bi dobijanjem glasačkog prava Albanci odlučivali i u samom Beogradu, Jovanović kaže da od takve mogućnosti neće biti ništa jer samo vraćanje
Povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova
Po prvi put je jedan
Da li je realno očekivati da odjekne
- Izvinjenje predsednika Zemana je ljudska, časna i hrabra odluka koja je za nas i našu zemlju važna. Međutim teško je očekivati da će se Česka ili neka druga zemlja EU odlučiti za povlačenje priznanja. Stvari su po tom pitanju veoma kompleksne i komplikovane. Čak i ako bi Le Pen sledeće godine postala predsednik Francuske veliko je pitanje da li bi ona insistirala da se donese odluka o povlačenju priznanja - kaže Jovanović.
Zašto Vašington ćuti?
Zvanični Vašington pod Bajdenom nije pokazao previše interesovanja za Evropu do sad, a Jovanović navodi da je to možda i najveći problem jer Brisel bez podrške prekoatlanskih saveznika ne može da funkcioniše.
- Novoj adminustraciji u Vašingtonu, za ovih 100 i više dana, na unutrašnjem planu prioritet je bio da se vakciniše što više građana i da se obuzda pandemija korona virusa. Na spoljnopolitičkom je to briga za obnovu transatlanskog partnerstva, zategnuti odnosi i pitanja sa Kinom, Rusijom i Iranom i suzbijanje posledica klimatskih promena. Za novu američku administraciju Zapadni Balkan će sigurno biti u fokusu jer je tačka preseka opasnih i toksičnih uticaja koji razaraju ceo zapadni svet - priča Jovanović.
Čovek opasnih namera
Budućnost dijaloga Beograda i Prištine nije više izvesna, a Albanci se ne pomeraju sa pozicije da traže isključivo priznanje i u tome
- Odbijanjem da nastavi dijalog, Kurti je, po ko zna koji put, ismejao i ponizio korumpiranu i kompromitovanu briselsku administraciju. Zaslepljeni marksista, tvrdokorni komunista koji se danas lažno predstavlja kao socijal-demokrata, Aljbin Kurti je čovek opasnih namera kome nije u interesu mir, stabilnost i napredak ovog dela Evrope. On, kao i Vjosa Osmani su najveći remetilački faktor regiona - izražava zabrinutost Jovanović.
EU neće Srbiju
On navodi da je proširenje EU gotovo nemoguće u narednih desetak godina.
- Ponavljam po ko zna koji put, od nesposobne, inertne, inferiorne briselske administracije ne treba ništa očekivati po pitanju postizanja kompromisa između Beograda i Prištine. U Evropi se ne razmišlja ozbiljno o proširenju na Zapadni Balkan u narednih desetak godina. Ta tema je nepopularna i javno mnjenje u najvažnijim državama EU je protiv proširenja. EU je svesno i namerno sklonila Zapadni Balkan sa liste prioriteta, a takva odluka direktno je omogućila veći upliv trećim zemljama. Neophodna je veća angažovanost SAD i hitan prijem svih šest zemalja u EU - navodi Jovanović u razgovoru za Alo i zaključuje:
- Uspešna je samo ona politika međunarodne zajednice iza koje cvrsto stoje SAD.
Komentari (2)