Olimp, najviša planina u Grčkoj našla se ove nedelje na UNESCO listi kulturne baštine na listi zajedno sa plažama u Normandiji na kojima se odigralo savezničko iskrcavanje na Dan D tokom Drugog svetskog rata, kao i drevnim japanskim prestonicama Asuka i Fudživara.
Na listu je uvršten i pejzaž Boma-Badingilo u Južnom Sudanu, poznat po jednoj od najvećih migracija kopnenih sisara na svetu, što predstavlja prvo UNESCO priznanje za ovu istočnoafričku državu.
O ovim nominacijama odlučivao je UNESCO-ov komitet na sednici održanoj u Busanu, u Južnoj Koreji.
Vest o uvrštavanju Olimpa, koji je proglašen mešovitim lokalitetom svetske baštine zbog svog izuzetnog kulturnog i prirodnog značaja, u Grčkoj je dočekana sa velikim oduševljenjem.
U grčkoj mitologiji Olimp je besmrtno upamćen kao sedište Zevsa, vrhovnog boga i vladara dvanaest olimpijskih božanstava. Planina, visoka 2.918 metara, nalazi se na privremenoj UNESCO listi još od 2014. godine.
Šef grčke delegacije pri UNESCO-u u Busanu, Georgios Kumucakos, ocenio je da će ovogodišnja odluka doprineti dugoročnom očuvanju ovog jedinstvenog lokaliteta.
– Ova odluka potvrđuje našu nepokolebljivu posvećenost zaštiti planine Olimp za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. A kao što nas grčka mitologija mudro podseća, uvek je najbolje biti u dobrim odnosima sa bogovima – rekao je on.
Gradonačelnik ovog regiona, Evangelos Geroliolios, istakao je da će status svetske baštine doneti i veću odgovornost kada je reč o zaštiti prirode, posebno zbog izuzetnog bogatstva biljnog i životinjskog sveta.
Status svetske baštine omogućava bolju zaštitu lokaliteta kroz međunarodnu konvenciju koju nadgleda UNESCO, uz stručnu i finansijsku podršku. Među najpoznatijim lokalitetima na ovoj listi nalaze se Atinski Akropolj, Kineski zid, piramide u Gizi i Tadž Mahal.
Ove godine su na UNESCO listu uvrštene i plaže u Normandiji u Francuskoj, čija je kandidatura takođe pripremana godinama.
Francuska nominacija obuhvatila je svih pet plaža – Omaha, Juta, Sword, Gold i Džuno – na kojima se 6. juna 1944. godine iskrcalo više od 150.000 savezničkih vojnika, kao i liticu Point du Hok, jedno od ključnih mesta savezničkog napada.
To je bila najveća amfibijska vojna operacija u istoriji, tokom koje je poginulo oko 4.000 vojnika, a predstavljala je prekretnicu u oslobađanju Evrope od nacističke okupacije.
Francuska je ovu obalu dugu oko 80 kilometara prvi put kandidovala za UNESCO listu još 2008. godine, piše Guardian.
Komentari (0)