Nebo iznad pojedinih gradova, uključujući i glavni grad Karakas, u večernjim satima poprimilo je intenzivnu crvenu boju, zbog čega su društvene mreže preplavili fotografije, video-snimci i brojne spekulacije.
Mnogi korisnici interneta odmah su povezali ovu pojavu sa nedavnom seizmičkom aktivnošću, dok su pojedini tvrdili da je reč o svojevrsnom „biblijskom znaku“ ili upozorenju da bi uskoro moglo doći do novih prirodnih katastrofa.
Ipak, meteorolozi i stručnjaci za atmosferu naglašavaju da za ovaj prizor postoji potpuno prirodno objašnjenje.
Šta je zapravo izazvalo crveno nebo?
Fenomen koji je privukao ogromnu pažnju poznat je u Venecueli pod nazivom candilazo. Reč je o optičkoj pojavi koja nastaje kada se sunčeva svetlost pri zalasku prelama kroz čestice prisutne u atmosferi.
U takvim uslovima kraće talasne dužine svetlosti se rasipaju, dok crveni i narandžasti tonovi postaju znatno izraženiji. Zbog toga nebo može da poprimi veoma intenzivne nijanse koje mnogima deluju gotovo nestvarno.
Saharska prašina pojačala spektakl
Meteorolozi objašnjavaju da je ovog puta efekat dodatno pojačala velika količina saharske prašine koja svake godine prelazi Atlantski okean i stiže do Kariba i severnih delova Južne Amerike.
Sitne čestice peska rasute u atmosferi dodatno raspršuju sunčevu svetlost, zbog čega su crveni tonovi bili mnogo intenzivniji nego inače.
Upravo kombinacija saharske prašine, zalaska sunca i odgovarajućih vremenskih uslova stvorila je prizor koji je mnoge ostavio bez daha.
Nema veze sa zemljotresima
Iako se neobično crveno nebo pojavilo neposredno nakon zemljotresa, stručnjaci ističu da između ova dva događaja ne postoji naučno potvrđena veza.
Atmosferski fenomeni poput candilaza dobro su poznati meteorolozima i povremeno se mogu videti u različitim delovima sveta kada se poklope odgovarajući vremenski uslovi.
Zbog toga crveno nebo iznad Venecuele nije najava novih zemljotresa niti predstavlja natprirodni ili „biblijski znak“, već prirodnu pojavu nastalu kombinacijom sunčeve svetlosti, atmosferskih čestica i saharske prašine.
Komentari (0)