Prema procenama te institucije, izgradnja prvog planiranog broda, "USS Defiant", koštaće oko 23,4 milijarde dolara, odnosno osam milijardi više od prvobitnih procena američke mornarice.

Cena svakog od preostalih 14 planiranih brodova mogla bi da poraste sa 10,2 na nešto više od 18 milijardi dolara, čime bi ukupni troškovi programa za 15 plovila dostigli oko 275 milijardi dolara. Tramp je u decembru prošle godine najavio da očekuje da će prva dva broda biti izgrađena u naredne dve i po godine, navodeći da će doprineti očuvanju vojne nadmoći Sjedinjenih Američkih Država, obnovi domaće brodogradnje i jačanju odvraćanja potencijalnih protivnika.

Nekoliko meseci kasnije odlučeno je da novi brodovi, umesto gasnoturbinskih motora kakvi se koriste na razaračima i krstaricama, budu pokretani nuklearnim reaktorima, što je dodatno povećalo procenjene troškove programa.

Tramp je ranije izjavio da bi želeo da američka mornarica dobije čak 25 nuklearnih bojnih brodova u okviru projekta koji naziva "Zlatna flota". Prema procenama CBO, izgradnja tolikog broja brodova koštala bi približno 455 milijardi dolara.

Analitičari upozoravaju da ostaje neizvesno da li će ijedan od planiranih brodova biti izgrađen, podsećajući da američka mornarica poslednjih godina nije uspela da u planiranim rokovima i budžetu realizuje više programa novih ratnih brodova.

Problemi sa kašnjenjima i tehničkim nedostacima prisutni su i kod nosača aviona klase Ford, od kojih je trenutno u operativnoj upotrebi samo jedan, napominje njujorški list. Tramp nije prvi američki predsednik koji je zagovarao povratak bojnih brodova u aktivnu službu.

Bivši američki predsednik Ronald Regan ponovo je aktivirao bojni brod "USS New Jersey" 1982. godine u okviru svog koncepta mornarice sa 600 brodova. Poslednji američki bojni brod, "USS Missouri", povučen je iz službe 1992. godine nakon učešća u Zalivskom ratu, a danas služi kao muzejski brod u Perl Harboru na Havajima.