Bivši predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker otkrio je u dokumentarcu televizije SKAI da je tokom jedne sednice Evrogrupe ministarka finansija jedne države Evropske unije predložila da Grčka proda Akropolj kako bi otplatila dugove i izašla iz finansijske krize.

Njegovo svedočenje izazvalo je veliku pažnju jer otkriva koliko su dramatične i napete bile rasprave tokom najtežih dana grčke dužničke krize.

„Odmah sam joj rekao da ućuti“

Junker je u dokumentarcu opisao trenutak kada je tokom sastanka Evrogrupe iznet šokantan predlog.

Iako nije želeo da otkrije ime ministarke, rekao je da je reagovao veoma burno.

– Na tu izjavu sam odmah reagovao. Rekao sam joj da prestane da govori i da ućuti – izjavio je Junker.

Sve se događalo tokom pregovora o prvom paketu pomoći Grčkoj 2010. godine, kada je zemlja bila na ivici ekonomskog kolapsa.

Grčka izgubila poverenje Evrope

Bivši predsednik Evropske komisije objasnio je da je ključni problem tadašnje Grčke bio potpuni gubitak kredibiliteta među evropskim partnerima.

Atina je, prema njegovim rečima, godinama dostavljala netačne podatke o budžetskom deficitu, zbog čega su mnoge države počele da iznose ekstremne predloge.

– Grčka više nije bila kredibilna. U takvoj situaciji svako je mogao da kaže bilo šta bez posledica – rekao je Junker.

Drama sa Ciprasom iza zatvorenih vrata

Dokumentarac se bavi i dolaskom Sirize na vlast 2015. godine i odnosom Junkera sa tadašnjim grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom.

Junker je opisao njihov prvi privatni razgovor i otkrio da je pokušao da „spusti na zemlju“ mladog premijera koji je insistirao na tome da iza sebe ima podršku 36 odsto birača.

– Da sam ja imao program kakav si ti obećavao narodu, za mene bi glasalo 80 odsto ljudi. Tih tvojih 36 odsto zapravo je malo – rekao je Junker Ciprasu.

Evropska unija bila na ivici raspada

Ova svedočenja ponovo su otvorila pitanja o jednom od najdramatičnijih perioda u istoriji Evropske unije, kada se ozbiljno govorilo o mogućem izlasku Grčke iz evrozone.

Kriza nije bila samo finansijska, već i politička i identitetska borba unutar same Evrope.

Junkerovi navodi pokazuju koliko su pojedini evropski lideri bili spremni da idu daleko u pritisku na Grčku, čak i po cenu ponižavajućih predloga koji su šokirali javnost.