Evropski planovi za jačanje nuklearnog štita predstavljaju direktnu stratešku pretnju Rusiji i moraće da budu uzeti u obzir u vojno-političkom planiranju Moskve, izjavio je ruski ambasador u Berlinu Sergej Nečajev za Sputnjik.
 
On je tako komentarisao moguće učešće Nemačke u evropskim vežbama nuklearnog obuzdavanja, nakon poruka iz Pariza da Francuska ulazi u period naprednog nuklearnog obuzdavanja.

Moskva upozorava Evropu

- Svaki plan za jačanje evropskog nuklearnog štita zahteva pažljivo razmatranje u ruskom vojno-političkom planiranju, jer predstavlja direktnu pretnju strateškom poretku naše zemlje - rekao je Nečajev.

Komentarišući moguće učešće Berlina u takvim aktivnostima, ruski ambasador je poručio da su mogućnosti Rusije i evropskih zemalja u ovoj oblasti „jednostavno neuporedive". 

On je dodao da protivnici Moskve razumeju kakve bi posledice mogla da izazove čak i pretnja upotrebom nuklearnih snaga protiv Rusije.

- Verujem da naši protivnici shvataju čime se za njih može završiti pokušaj primene, ili čak pretnje upotrebom, nuklearnih snaga protiv Rusije - istakao je Nečajev.

Makron najavio novu fazu nuklearnog obuzdavanja

Francuski predsednik Emanuel Makron ranije je izjavio da njegova zemlja ulazi u period naprednog nuklearnog obuzdavanja.

Prema tom pristupu, Pariz planira povećanje broja nuklearnih bojevih glava, dok bi evropske zemlje mogle da učestvuju u zajedničkim vežbama nuklearnog obuzdavanja.

Takva najava posebno je odjeknula u Moskvi, jer bi jačanje evropske nuklearne komponente značilo dodatno približavanje vojne infrastrukture i nuklearne politike NATO-a ruskim granicama.

NATO širi aktivnosti uz ruske granice

Rusija poslednjih godina ukazuje na pojačanu aktivnost NATO-a duž svojih zapadnih granica. Alijansa, sa druge strane, širenje vojnih inicijativa predstavlja kao politiku obuzdavanja ruske agresije.

Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja snaga NATO-a u Evropi, ocenjujući da takvi potezi povećavaju rizik od direktne konfrontacije i dodatno narušavaju bezbednosnu ravnotežu na kontinentu.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je poručilo da Moskva ostaje otvorena za dijalog sa NATO-om, ali samo na ravnopravnoj osnovi. Istovremeno, od Zapada se traži da odustane od politike militarizacije Evrope.

Nečajevljeva izjava pokazuje da će Moskva evropske nuklearne planove tretirati kao pitanje od najvišeg bezbednosnog značaja, posebno ukoliko se u njih uključi Nemačka kao najvažnija ekonomska sila Evropske unije i ključni član NATO-a u Evropi.