Evropska komisija uputila je Hrvatskoj dodatno obrazloženo mišljenje jer ta država u svoje zakonodavstvo još uvek nije u potpunosti prenela evropsku direktivu koja se odnosi na pristupačnost proizvoda i usluga za osobe sa invaliditetom.
Brisel je odlučio da dodatna obrazložena mišljenja pošalje Hrvatskoj i Nemačkoj, nakon što su obe države već ranije upozorene zbog istog problema. Prvo su u julu 2022. godine dobile službene opomene, a zatim im je u julu 2024. upućeno i obrazloženo mišljenje.
Rok od dva meseca
Iako su od jula prošle godine obe zemlje napravile određene pomake, Evropska komisija smatra da još uvek postoje ozbiljni nedostaci u načinu na koji je direktiva preneta u njihova nacionalna zakonodavstva.
Zbog toga je Komisija odlučila da im uputi dodatno obrazloženo mišljenje i postavi rok od dva meseca da odgovore i isprave nedostatke.
Ukoliko to ne učine u predviđenom roku, predmet može biti prosleđen Sudu Evropske unije, uz zahtev da se državama izreknu finansijske kazne.
Evropska direktiva o pristupačnosti, koja je usvojena 2019. godine, predviđa da ključni proizvodi i usluge koji se plasiraju na tržištu moraju biti dostupni i prilagođeni osobama sa invaliditetom.
To, između ostalog, obuhvata mobilne telefone, računare, elektronske knjige, bankarske usluge, kao i elektronske komunikacione sisteme.
Cilj direktive
Glavni cilj ove direktive jeste da se osobama sa invaliditetom omogući veće i aktivnije učešće u društvenom životu.
Time bi trebalo da im se olakša pristup obrazovanju, zapošljavanju, kao i svakodnevnim aktivnostima, a istovremeno da se unaprede njihova samostalnost i mobilnost.
Procene pokazuju da se ova pravila odnose na oko 100 miliona osoba sa invaliditetom koje žive u Evropskoj uniji.
Države članice bile su obavezne da ovu direktivu prenesu u svoja zakonodavstva najkasnije do juna 2022. godine.
Privredni subjekti su, sa druge strane, dobili rok do juna 2025. godine da svoje proizvode i usluge usklade sa zajedničkim evropskim standardima pristupačnosti.
Postupci zbog kršenja prava EU
U okviru martovskog paketa postupaka zbog kršenja prava Evropske unije, Evropska komisija je uputila ukupno 35 službenih opomena i 16 obrazloženih mišljenja državama članicama.
Istovremeno su dva slučaja već prosleđena Sudu Evropske unije.
Sa druge strane, zatvorena su 44 postupka nakon što su države članice, u saradnji sa Komisijom, otklonile uočene nepravilnosti i uskladile svoje zakonodavstvo sa pravnim propisima EU.
Postupak zbog kršenja prava Evropske unije odvija se u tri faze.
Prvi korak predstavlja slanje službene opomene državi članici. Ukoliko se problem ne reši u toj fazi, Komisija šalje obrazloženo mišljenje u kojem traži da se zakonodavstvo uskladi sa pravilima Evropske unije.
Ako država ni tada ne reaguje ili ne ispuni obaveze, Evropska komisija može slučaj da prosledi Sudu Evropske unije.
Ipak, u praksi se većina takvih sporova rešava pre nego što dođe do sudskog postupka.
Komentari (0)