Dok su blokaderske strukture sprovodile akcije koje su nanosile štetu državi i unosile nestabilnost u društvo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo je jednu od najvažnijih i najkonkretnijih mera za građane u poslednjim decenijama – zakon koji omogućava masovnu i jednostavnu legalizaciju nelegalno izgrađenih objekata.

Prijavljivanje bespravnih objekata u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima počelo je 8. decembra i trajaće do 5. februara. Ovaj zakon, donet na inicijativu predsednika Vučića, ima izuzetno veliki značaj jer omogućava stotinama hiljada građana Srbije da trajno reše probleme koji su u mnogim slučajevima trajali i po nekoliko decenija. Time se, po prvi put, velikom broju ljudi daje mogućnost da pravno i formalno postanu vlasnici svojih domova – da zaista budu „svoji na svome“.

Predsednik Vučić najavio je ovaj zakon krajem septembra, a već početkom decembra građani su dobili priliku da započnu proces rešavanja jednog od najvažnijih životnih pitanja – legalizaciju krova nad glavom. Objašnjavajući suštinu zakona, Vučić je istakao da je ideja da se ceo postupak svede na jednostavnu prijavu, bez komplikovanih procedura, uz korišćenje digitalnih alata, kako bi se svi objekti evidentirali, a pitanje vlasništva konačno rešilo na brz i efikasan način.

Jedna od najvažnijih stvari u vezi sa ovom merom jeste činjenica da je osmišljena i sprovedena u periodu snažnih političkih i društvenih pritisaka, usmerenih ne samo ka predsedniku lično, već i ka njegovoj porodici i državi u celini. Dok su blokaderi pokušavali da destabilizuju Srbiju i sruše njene institucije, Vučić je radio na konkretnim rešenjima koja direktno utiču na kvalitet života građana.

Na taj način, legalizacija objekata pridružila se nizu drugih mera koje su imale za cilj unapređenje životnog standarda. Kroz rast penzija, koje su danas najviše u istoriji Srbije, pokazana je briga o najstarijim sugrađanima. Istovremeno, mladima je omogućeno lakše rešavanje stambenog pitanja kroz subvencionisane stambene kredite. Zakon o legalizaciji predstavlja logičan nastavak takve politike – brigu o svim onim građanima koji do sada nisu uspeli da reše svoje stambeno pitanje.

Kako je predsednik i najavio, reči su vrlo brzo pretočene u dela – svega dva meseca kasnije zakon je počeo da se primenjuje u praksi.

Ogromno interesovanje građana

Odgovor građana na ovu meru bio je izuzetno snažan. Prema najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda, do pre dva dana zaprimljeno je više od 420.000 prijava za upis bespravnih objekata po novom zakonu „Svoj na svome“. Više od 80 odsto svih prijava odnosi se na kuće i pomoćne objekte.

Ovi brojevi potvrđuju da je Srbija uspostavila sistem koji je istovremeno masovan, jednostavan, brz i potpuno besplatan. Proces je u potpunosti digitalizovan i omogućava podnošenje prijava bez ikakvih komplikacija. Građani mogu da se prijave onlajn, preko JP Pošte Srbije ili putem jedinica lokalne samouprave, pri čemu je procedura ista bez obzira na izabrani kanal.

Prijava se podnosi direktno, brzo i bez ikakvih troškova. Za one koji se odluče da to učine na šalterima, obezbeđena je i snažna terenska podrška. Trenutno je u pružanju pomoći angažovano više od 4.500 ljudi – 2.664 zaposlenih na šalterima JP Pošte Srbije i 1.905 zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, na oko 700 lokacija širom zemlje.

Struktura pristiglih prijava jasno pokazuje da je program „Svoj na svome“ namenjen običnim ljudima i rešavanju njihovih osnovnih životnih problema. Više od 80 odsto prijava odnosi se na kuće (45,96 odsto) i pomoćne objekte (34,66 odsto), a kada se uključe stanovi i drugi posebni delovi objekata, taj procenat prelazi 90 odsto.

Ko ima pravo na legalizaciju

Zakon predviđa evidentiranje i upis prava na nepokretnostima za objekte i delove objekata koji su izgrađeni suprotno zakonu, kao i za one na kojima su izvođeni radovi bez odgovarajućih dozvola – poput sanacije, rekonstrukcije, adaptacije ili promene namene. Takođe, obuhvaćeni su i objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola pre 13. maja 2003. godine.

Posebno važan segment zakona jeste njegova socijalna komponenta. Predviđeni su povoljniji uslovi za vlasnike kojima je to jedina nepokretnost u kojoj žive sa porodicom, za samohrane roditelje, korisnike socijalne pomoći, seoska domaćinstva, borce i porodice sa troje ili više dece. Za ove kategorije građana nije predviđena naknada za legalizaciju.

Prema procenama, u Srbiji trenutno postoji oko 4,8 miliona nelegalno izgrađenih objekata, što dodatno potvrđuje značaj ove mere i njen dugoročni uticaj na društvenu i pravnu sigurnost građana.