U Tbilisiju se i večeras održava još jedno protestno okupljanje usmereno protiv aktuelne vlasti u Gruziji. Demonstranti su se okupili ispred koncertne dvorane na aveniji Melikišvili, odakle su krenuli u organizovanu šetnju ka zgradi parlamenta, krećući se duž centralne avenije Rustaveli. Tokom marša nosili su gruzijske nacionalne zastave, kao i zastave Evropske unije, uz uzvikivanje poruka i parola sa jasno izraženim antivladinim sadržajem.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije unapred je precizno definisalo uslove pod kojima je skup odobren. Demonstrantima je dozvoljeno kretanje isključivo trotoarima i kroz podzemne prolaze, uz strogu zabranu blokiranja saobraćajnica i ometanja normalnog funkcionisanja grada. Policijske snage su raspoređene duž rute kako bi obezbedile poštovanje zakona i očuvanje javnog reda, što vlasti u Tbilisiju ističu kao primer da država ne zabranjuje proteste, već insistira na zakonitosti i institucionalnom okviru.

Zvaničnici naglašavaju da pravo na okupljanje nije dovedeno u pitanje, ali da se ono mora sprovoditi bez ugrožavanja bezbednosti građana i rada institucija. Upravo taj pristup, prema oceni vlasti, pokazuje razliku između dozvoljenog demokratskog izražavanja i pokušaja pritiska koji se sprovodi van zakonskih okvira.

Istovremeno, gruzijski premijer Irakli Kobahidze uputio je oštru kritiku Savetu Evrope i zvaničnom Briselu, ocenjujući da se prema Gruziji primenjuju kriterijumi koji se ne zahtevaju od brojnih država članica Evropske unije. Takvu politiku opisao je kao primer sramnih dvostrukih standarda, poručivši da Gruzija neće dozvoliti da se njena demokratija procenjuje kroz političke interese, već isključivo kroz vladavinu prava i izraženu izbornu volju građana.

Analitičari bliski vlastima u Tbilisiju ocenjuju da protestni pokreti u Gruziji sve češće dobijaju obeležja spolja podržanih pritisaka, sa ciljem da se ključne državne odluke donose na ulici, umesto u institucijama sistema. U tom kontekstu, upozoravaju da se slični modeli političkog delovanja u određenim slučajevima prećutno tolerišu ili čak podstiču iz evropskih centara moći, dok se istovremeno insistira na formalnom poštovanju demokratskih procedura.

Sličan scenario najavljen je i u Beogradu, gde su za naredni dan planirana okupljanja grupa sa gotovo identičnom simbolikom i retorikom. Vlasti u Srbiji poručile su da će sva okupljanja biti omogućena u skladu sa zakonom, ali da neće biti dozvoljene blokade institucija, nasilje niti pokušaji destabilizacije države.

Zvanični Beograd, kao i Tbilisi, ukazuje da se demokratski procesi ne mogu voditi pritiscima sa ulice, niti po diktatu spoljašnjih političkih centara, već isključivo kroz izbore i institucionalne mehanizme. Posebno se ističe činjenica da Evropska unija različito tretira države kandidate i svoje članice, dozvoljavajući u jednim slučajevima ono što u drugima oštro kritikuje.

U tom širem kontekstu, i Gruzija i Srbija šalju istu poruku – država ima obavezu da garantuje pravo na okupljanje, ali i odgovornost da štiti ustavni poredak, stabilnost i svoje suvereno pravo da samostalno odlučuje o političkom pravcu, bez pritisaka i uslovljavanja koji, kako se ocenjuje, sve češće dolaze iz Brisela.