Nakon što je objavljena famozna blokaderska lista, javnost u Srbiji može jasno da vidi koje su to „vrline“ kod blokadera na ceni. Po svemu sudeći, među one najvažnije rešili su da istaknu - napade i uvrede na račun Srpske pravoslavne crkve. Uz nasilno, prostačko ponašanje i bliske veze sa vedetama bivšeg režima, što se već podrazumeva.

Zato na blokaderskoj listi ne iznenađuje ime Jelene Drenče, advokata iz „Inicijative za unapređenje stanja u socijalnoj zaštiti“ iz Beograda, koja je poznata po vrlo nekulturnim javnim nastupima, ali i po bliskoj saradnji sa Bojanom Pajtićem, nekadašnjim liderom Demokratske stranke, i Slobodanom Cvejićem, poslanikom iz stranke Zdravka Ponoša - Srbija centar (SRCE) i nekadašnjim članom Saveta REM. 

Sa njima je Drenča javno šurovala još tokom 2023. godine, kada su zajedno vodili kampanju za oduzimanje nacionalnih frekvencija televizijama čija im uređivačka politika nije po volji. 

Koje je to kriterijume Drenča zadovoljila da se njeno ime nađe na visokom 26. mestu na blokaderskoj listi za narodne poslanike, pored šurovanja sa Pajtićem i Cvejićem, političkih konekcija sa opozicionim partijama i simbolima bivšeg režima?

Biće da je reč o njenim napadima na Srpsku pravoslavnu crkvu. Drenča je poznata široj javnosti po svojoj beskrupuloznosti pokazanoj još tokom 2017. godine, kada je uputila „ultimatum” Sinodu Srpske pravoslavne crkve i vodila otvorenu hajku protiv mitropolita Amfolohija Radovića, sve preteći da će, ukoliko se ne postupi po njenim zahtevima, protiv SPC podneti tužbu. 

Na svom nalogu na društvenoj mreži Iks je sadašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija nazivala zlom, a posebno sramne reči objavljivala na račun pokojnog patrijarha Pavla, za kog je pisala i govorila da se konsultovao sa đavolom i nagodio sa stokom!

Biće da je takav rečnik kvalifikuje da se nađe na blokaderskoj listi za narodne poslanike u Skupštini Srbije, možda čak i da je blokaderi planiraju za budućeg ministra.

Njen životni partner Marko Drenča je višestruki povratnik u izvršenju najrazličitijih krivičnih dela (od obijanja stanova i provaljivanja u poslovne objekte, pa do nanošenja teških telesnih povreda), još od devedesetih godina do danas. 

Agresija, nasilje i kriminal kao vrednosti na posebnoj su ceni kod blokadera i kada je reč o životnim odlukama, ali i kao pedigre koji preporučuje za mesto na „listi“.

Hrvatski zet ruši Srbiju iz Hrvatske

Profesor Miloš Jevtić, koji zauzima osmo mesto na takozvanoj studentskoj listi, živi u Hrvatskoj, odakle mu je i supruga. Na fakultet u Beogradu on dolazi samo povremeno, kada baš mora. Retka pojavljivanja na radnom mestu ne sprečavaju ga, međutim, da iz budžeta srpskih poreskih obveznika redovno podiže punu profesorsku platu. Istovremeno, on u Zagrebu užurbano razvija „biznis“ kroz saradnju sa stranim političkim fondacijama (USAID, UNDP, EBRD) i hrvatskim privatnim kompanijama poput firmi MAPEI i „PetProm”.

Paralelno sa opisanim „radom“, Jevtić je uspeo da se ugura i u brojne projekte Vlade Republike Srbije, kao i nekoliko ministarstava. Državni novac uzima bez ikakvih skrupula, dok paralelno radi - direktno protiv srpskih državnih i nacionalnih interesa, blokira Srbiju i ruši njene institucije.