Selaković je za Tanjug ukazao da ne postoji "tužilačka vlast" i istakao da bi oni koji su taj slučaj protiv njega pokrenuli hteli to da budu.

"Ovde bi oni koji su kreirali ovu političku kreaciju od postupka, želeli da se predstavljaju kao 'tužilačka vlast'. Ali ako je neko vlast, trebalo bi da ga bira onaj ko je nosilac suverenitetam, a to su građani. Sudska vlast jeste vlast, ali kod nas je zakuvano još 2006. Ustavom, pa posle toga 2009.  zakonima koji su sprovodili taj Ustav i doveli do katastrofalne reforme pravosuđa. Faktor građana kao nosilaca suvereniteta u izboru nosilaca sudske vlasti je sve više i više brisan, brisan do poslednjih ustavnih amandmana, kada je gotovo izbrisan skroz", rekao je Selaković. 

Slučaj koji je pokrenut protiv njega vidi kao još jednu u nizu borbi koje je vodio u poslednjih 14 godina, samo sa razlikom što je do sada te borbe vodio sa ljudima koji predstavljaju političke oponente Srbiji, težnjama Srbije, onome za šta se on koji je u vlasti i bori. 

Ističe da je u ovom slučaju druga stvar specifična - da je optužni predlog za krivična dela za koja su on i njegovo troje saradnika optuženi - zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje, iznet na 38 stranica, a ne postoji ni jedno jedino izričito pozivanje da se kaže da su optuženi izvršili to i to krivično delo time što su prekršili taj i taj član zakona ili su nekome omogućili sticanje određene koristi ili državi naneli određenu štetu. 

"Od toga nema ništa. Da tu postoji krivično delo, taj optužni predlog bi bio na tri, četiri stranice. Čim imate na 38 strana optužni predlog, čim imate 1.700 stranica neke dokumentacije, vi vidite da tom šumom neko želi da zabašuri jednu veliku prazninu. A šta je ta praznina? To je da krivičnog dela nema", istakao je Selaković.

Kako je dodao, nema razloga da se poziva na imunitet, jer niti ima krivice, niti ima krivičnog dela.

Selaković je naveo da po svemu sudeći, pa i po samom tom postupku, svima treba da bude jasno da ne živimo u redovnim, regularnim, normalnim okolnostima i to tako traje prethodnih 14 meseci. 

"Nenormalno je da na ovaj način, kao što je to rađeno do danas, postupate prema ljudima koji veze nemaju sa krivičnim delom", kazao je Selaković i dodao da će to i dokazati.

Kako je naveo, još u 2025. godini i u prvih mesec i nekoliko dana u ovoj godini, osuđen je u tajkunskim medijima.

"Samo u 2025. godini, a postupak je počeo pre tri dana pred sudom, glavni pretres, protiv mene na temu Generalštaba izašlo je 1.569 negativnih tekstova u novinama, na portalima i objava na televizijama. Do juče tu je bilo još 242 teksta za mesec i četiri, pet dana. U tim tekstovima se priča da smo mi krivi, da smo izvršili krivična dela, da smo okoreli kriminalci. To dolazi iz tajkunskih medija", istakao je Selaković. 

Ministar je naveo i da je on za to da je optužen saznao iz medija i da se optužni predlog pojavio u tim medijima pre nego što su njegovi branioci ga dobili.

"Moji branioci su optužni predlog, koji je podignut 15. decembra, dobili između 6. i 19. januara. Do tog momenta od Nove S, N1, Direktno, Danasa Radara, svi su imali optužni predlog, svi su iznosili detalje iz njega iako ne mogu da ga imaju", naveo je ministar.

Dodao je da je sve to rađeno kako bi se medijima dodelila uloga suda i da bi bili u poziciji da presuđuju, a da sutra sudsko veće mora da uradi onako kako su mediji presudili.

"Izašlo je više od 1.800 tekstova do dana današnjeg gde smo mi osuđeni. Dakle, ne okrivljeni više, mi smo osuđeni", kazao je Selaković.

Kako je istakao, taj postupak je vođen sa ciljem da se udari direktno na predsednika Republike Srbije, da Aleksandar Vučić bude optužen, da se trenutna vlast kriminalizuje.

"To je jedan od ciljeva ovoga što se radi, da se uništi istorijska prilika i šansa", naglasio je Selaković.

Ukazao je da su nakon 25 godina od NATO bombardovanja zgrade Generalštaba u centru Beograda došli ljudi najbliži novom američkom rukovodstvu sa željom da investiraju u Srbiju i da baš na to mesto, umesto te ruševine, podignu velelepni kompleks koji bi dobili na 99 godina.

Selaković je dodao da bi uložili 750 miliona dolara, kao i još 800 miliona kroz sve prateće aktivnosti realizacije toga projekta. 

"Srbija dobija priliku da napravi ozbiljno partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, a taj investitor na tom mestu, u toj zgradi, potpisuje da hoće da podigne memorijalni centar žrtvama NATO agresije. I šta se onda dešava  - imate unutrašnje snage u Srbiji koje nisu to samostalno i suvereno uradile i koje prihvataju prljavu ulogu uništavanja istorijske prilike sopstvene zemlje. Pokreću celu ovu lakrdiju i podižu optužni predlog i onda kreće ovaj postupak protiv mene i mojih saradnika, a investicija odlazi u Albaniju", naveo je Selaković.

Kako je naveo, ceo postupak krenuo je od nekadašnje direktorke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravke Đukanović koja je, kako je rekao, podnela ostavku u kojoj je navela da je na nju vršen pritisak, da im je predsednik rekao da su neradnici, da su previše plaćeni, da koče Srbiju. 

Selaković je istakao da je ona vlasnik privatne firme, a da je nekoliko dana nakon što je postala direktor, u APR-u na svoju privatnu firmu, u kojoj ima 90 odsto vlasništva u kapitalu, kao odgovorno lice upisala svoju ćerku, da bi nekoliko dana nakon toga izvršila promenu delatnosti i izbrisala konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem i upisala arhitektonsku delatnost. 

"U tom periodu, dok je ona direktor zavoda, njena firma kojom rukovodi njena ćerka, dobija poslove od javnih subjekata, od lokalnih samouprava, pokrajine, države, ukupno 26 poslova u vrednosti od 99.084,67 dinara. Na mig te osobe Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo je celu političku konstrukciju od procesa", rekao je Selaković i dodao da su neki od projekata koje je njena firma dobila Petrova crkva u Novom Pazaru i Kula Džephana.

Kako je dodao, ta osoba je tri godine radila dva posla sa punim radnim vremenom u dva različita grada i primala dve pune plate. 

"To se zove zloupotreba službenog položaja", naglasio je Selaković.

U Višem sudu u Beogradu 4. februra počelo je suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a u postupku su optuženi ministar kulture Nikola Selaković, sekretarka Ministarstva kulture Slavica Jelača, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandar Ivanović.

Oni su se pred sudom izjasnili da nisu krivi i odbacili navode optužnice.