Do sredine jula očekuju nas temperature u granicama od 28 do 32 stepena, dok će još jedan toplotni talas biti od sredine jula, ali za razliku od prethodnog u junu, neće biti tako intenzivan, rekao je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda. 

Govoreći o tome šta nas očekuje do kraja leta, Mihajlović je rekao za Tanjug, da je nezahvalno davati detaljnu vremensku prognozu, ali da posle toplotnog talasa koji smo imali u junu, prva polovina jula je u granicama normale. 

- Osveženje početkom meseca i padavine su, pre svega, dobro došle poljoprivredi. One svakako nisu ravnomerno raspoređene, ali ih je bilo u većini mesta. Temperatura koja je negde između 28 i 32, u prvih desetak dana je u granicama višegodišnjih vrednosti. Druga polovina jula donosi nešto toplije vreme i toplotni talas koji neće biti toliko intenzivan kao prethodni. No, svakako, ponovo će biti vrlo toplo vreme - rekao je on.

Kako kaže, ova godina biće u prvih 10 najtoplijih leta ili godina od kada RHMZ beleži merenja. 

Mihajlović je rekao da ukoliko se nastavi zagrevanje planete ovim tempom, prognoza za Srbiju je da nas očekuju topla leta, sa maksimalnim temperaturama višim od 40 stepeni. 

- Kada se radi o padavinama, projekcije ukazuju da možda sama godišnja količina ili mesečna ne bi bile nešto mnogo smanjena, ali bi raspored tih padavina bio nepovoljniji. U tom smislu, kao na primer ovo sad, početkom jula, imali ste na većini stanica zabeleženo između 40 i 50 mm, što je u granicama proseka. Ali ako vi u jednom danu ili u dva dana imate tu količinu, a zatim 25 dana je suvo vreme bez padavina, to je onda nepovoljan raspored - rekao je on. 

bonus

Kako kaže, klima će se menjati, a mi kao pojedinci i država moramo da se prilagođavamo. 

- U tom smislu je na nivou Republike pre dve godine i donet Akcioni plan prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove s nizom mera koje se odnose i na poljoprivredu i na privredu. S druge strane, faktor klimatskih promena inkorporiran je u razne strategije, politike koje država formira i na taj način računamo na klimatske promene i uzimamo u obzir i prilagođavamo se - istakao je Mihajlović.

Jedan od preduslova prilagođavanja je dobra informisanost, napomenuo je Mihajlović, i ukazao na značaj sistema upozorenja razvijen u RHMZ, gde, kako je naveo, tačni i pravovremeni podaci imaju važnu ulogu u zaštiti stanovništva i prilagođavanju izmenjenim klimatskim uslovima.

On je podsetio da su u junu u Srbiji zabeležene temperature iznad 40 stepeni, a da je apsolutni rekord kada su u pitanju maksimalno najviše temperature bio izmeren u Smederevskoj Palanci, 24. jula 2007. godine - 44,9 stepeni. 

Kako kaže, visoke temperature od 38 do 41 stepen svakako utiču na svakodnevni život građana i toplotni talas je u meteorologiji definisan kao opasna meteorološka pojava.

Podsetio je da je toplotni talas bio intenzivniji na zapadu Evrope nego na Balkanskom poluostrvu.

Prema rečima Mihajlovića, glavni razlog pojave ovako čestih toplotnih talasa su izmenjeni klimatski uslovi.

BONUS VIDEO:

bonus