Naučnici upozoravaju na "novu realnost" ekstremnih vrućina koje odnose tri puta više života nego saobraćajne nesreće i čak 16 puta više nego ubistva.

Malkolm Mistri znao je još u ponedeljak ujutru da će veoma brzo postati "strašno toplo", ali zbog sporog ustajanja iz kreveta zakasnio je na ranojutarnji kriket sa sinom. Tek oko 10 sati stigli su na teren lokalnog kluba u jugozapadnom Londonu, gde je sunce već nemilosrdno peklo.

Na iznenađenje 48-godišnjeg naučnika, koji je u mladosti igrao kriket, telo mu je počelo da popušta već nakon pola sata bacanja lopte.

Da sam nastavio još sat vremena, verovatno bih dobio toplotni udar. Mogao sam da osetim da mnogo teže dišem. Tada sam sebi rekao: "Moram odmah da stanem pre nego što se nešto desi", rekao je Mistri, vodeći istraživač klime i zdravlja na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

Vrućine odnose ogroman broj života

Podaci o povećanoj smrtnosti tokom leta, koje prikupljaju stručnjaci poput Mistrija, pokazuju gotovo nezamisliv broj žrtava - nešto što društvo retko doživljava kao ozbiljnu krizu.

Tokom 2024. godine letnje vrućine u Evropskoj uniji odnele su oko tri puta više života nego saobraćajne nesreće, 16 puta više nego ubistva i više od 10.000 puta više nego teroristički napadi.

Ove godine ekstremne temperature stigle su još pre kraja proleća, što bi moglo da bude uvod u još brutalnije leto širom Evrope.

Rekordi padaju širom Evrope

Temperature su tokom vikenda dostigle rekordne vrednosti u Velikoj Britaniji, gde je oboren istorijski majski rekord za čak dva stepena Celzijusa.

U ponedeljak je u londonskom Kju Gardenu izmereno 34,8 stepeni, a potom je usledila i takozvana "tropska noć" na aerodromu Kenli, gde temperatura nije pala ispod 21,3 stepena. Već u utorak zapadni London dostigao je 35,1 stepen.

Britanska meteorološka služba saopštila je da bi ovakve temperature bile "izuzetne čak i usred leta, a kamoli u maju".

U Francuskoj, gde su temperature na jugozapadu zemlje prešle 37,1 stepen, nacionalni sistem upozorenja aktiviran je prvi put u maju od njegovog uvođenja 2004. godine. Sa vrućinama je povezano najmanje sedam smrtnih slučajeva.

Meteorološka služba Meteo Frans navela je da su se i ranije dešavali topli periodi u maju, "ali ništa uporedivo sa ovim".

Španija bi tokom ove nedelje mogla da dostigne čak 40 stepeni.

"Naša tela nisu stigla da se prilagode"

Garifalos Konstantinudis, epidemiolog za životnu sredinu sa Imperijal koledža u Londonu, upozorio je da su rani toplotni talasi posebno opasni.

"Naša tela još nisu imala vremena da se prilagode. Ovaj izuzetni prolećni toplotni talas mnogo je više od neprijatnosti koja remeti san, posao ili školu. Za ugrožene grupe bez pristupa rashlađivanju - posebno starije, malu decu i ljude sa hroničnim bolestima - ove temperature su jednostavno opasne i potencijalno smrtonosne", rekao je on.

Prema njegovim procenama, samo između subote i ponedeljka u Engleskoj i Velsu moglo bi da bude oko 250 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinama.

"Klimatska kriza čini ovo sve gorim"

Neposredni uzrok rekordnih temperatura jeste područje visokog vazdušnog pritiska koje zadržava toplotu, ali stručnjaci upozoravaju da se sve događa u svetu koji je već ozbiljno zagrejan zbog klimatskih promena.

Piter Torn, klimatski naučnik sa Univerziteta Mejnut u Irskoj, rekao je da klimatska kriza bez ikakve sumnje čini ovakve talase vrućine intenzivnijim i češćim.

Mnogi rekordi koji se sada obaraju, posebno u Velikoj Britaniji i Francuskoj, potpuno su ludi i teško shvatljivi - rekao je Torn.

Simon Stil, izvršni sekretar UN za klimatske promene, ocenio je da je najnoviji toplotni talas "brutalan podsetnik na sve veće posledice klimatske krize".

"Glavni krivac je zavisnost sveta od uglja, nafte i gasa, kao i uništavanje šuma. Nauka jasno pokazuje da klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem čine ove toplotne talase sve češćim i ekstremnijim", rekao je Stil.

Evropa se zagreva najbrže na svetu

Prema podacima naučnika, Evropa je trenutno kontinent koji se najbrže zagreva.

Poljoprivrednici širom kontinenta već upozoravaju na posledice ekstremnih temperatura i suše. U Holandiji su regionalna udruženja upozorila na ozbiljan stres za useve zbog dugotrajnih vrućina, dok je udruženje mladih poljoprivrednika u španskom Aragonu upozorilo na moguću "katastrofu" za žitarice zbog kombinacije ekstremne toplote i nedostatka kiše.

El Ninjo bi mogao dodatno da pogorša situaciju

Naučnici upozoravaju i na mogući povratak klimatskog fenomena El Ninjo u veoma snažnom obliku tokom ove godine, što bi moglo dodatno da podigne temperature tokom 2026.

Ipak, Piter Torn smatra da je važnije razumeti da se klima trajno promenila.

Očekujem brojne ekstremne vremenske pojave u Evropi ovog leta jer je to sada naša nova realnost. Ne možemo tačno da predvidimo gde i kada će se dogoditi, ali sigurno dolaze - rekao je on.

Torn je klimatsku situaciju uporedio sa kockanjem u kazinu:

Ako ovog puta i izbegnete gubitak, uvek postoji sledeća godina. A u kazinu na kraju kuća uvek pobeđuje.

Alo.rs/ The Guardian