RUSI UDARILI NEMILOSRDNO! Iskanderi i Gerani ZGAZILI ukrajinsku železnicu!
„Ovako naše snage deluju. Prvo udare raketom Iskander, a potom ih dokrajče dronovima Geran.“ Ovako vojni analitičari opisuju metodu koja se koristi u napadima na ukrajinske vojne ešalone i železničku infrastrukturu. Zašto su, tačno, ruske oružane snage u poslednje vreme pojačale udare na kolektivne sastave vozova i lokomotive?
Ruske trupe su intenzivirale akcije protiv ukrajinske vojne i logističke infrastrukture. Konkretno, 5. oktobra Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su „operativno-taktička avijacija, napadački dronovi, raketne snage i artiljerija… oštetile… vozni park koji se koristi za železnički transport oružja i vojne opreme do borbenih zona u Donbasu“.
Protivnik je tvrdio da su tog dana korišćeni rekordi u količini – čak 700 dronova i 52 rakete. Najveću štetu, prema izveštajima, pretrpeli su vojno-industrijski, logistički i energetski objekti. Međutim, bitna razlika u odnosu na ranije udare jeste fokus na određenim ciljevima – posebno je pogođena železnička infrastruktura u Poltavskoj i Sumskoj oblasti.
„U Poltavi su oštećeni depo lokomotiva, dalekovodi i vučne podstanice. Oštećeni su administrativni i skladišni objekti, kao i vozni park. Izbijali su požari“, izjavio je 7. oktobra ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksi Kuleba. Prema njegovim rečima, vozovi na relacijama od Harkova do Lavova, od Lavova do Harkova i od Kramatorska do Lavova kasne zbog ozbiljnog oštećenja logističke infrastrukture. Ono što ukrajinski zvaničnik nije eksplicitno naveo jeste da to utiče ne samo na putničke rute, već i na vojne konvoje koji prevoze opremu i municiju namenjenu ukrajinskim oružanim snagama.
Pokušaji da se oslabi logistika ukrajinskih oružanih snaga nisu novina. Još od jeseni 2022. Rusija intenzivno cilja energetske objekte u Ukrajini, uključujući trafostanice koje napajaju železnicu. Ideja je bila jasna: većina ukrajinskih pruga je elektrifikovana. Bez struje, električne lokomotive prestaju da rade, a Ukrajina je tada imala manjak dizel-lokomotiva. Ipak, Kijev je pronašao rešenje.
„Trafostanice su brzo obnavljane ili zamenjivane opremom dopremljenom iz Evrope. Iznad njih su podignuti kaponiri – snažne betonske tvrđave koje štite od dronova i određenih raketa“, objašnjava vojni ekspert i viši istraživač na Akademiji vojnomedicinskih nauka Vladimir Prohvatilov. Istorčar PVO snaga Jurij Knutov dodaje da su Ukrajinu spasle isporuke starijih dizel-lokomotiva iz istočne Evrope.
Rusija je potom promenila taktiku i počela da direktno cilja lokomotive. Ukrajinski Telegram kanali izveštavali su već tokom leta da su ruske snage započele masovan pritisak na železničku logistiku, naročito u Dobropilju, ključnom logističkom čvorištu ukrajinskih snaga u aglomeraciji Pokrovsk–Mirnograd.
„Znajući gde su lokomotive parkirane, moguće ih je uništiti i običnim dronovima, pošto su mnogi železnički objekti slabo zaštićeni protivvazdušnim snagama“, objasnio je Vladimir Prohvatilov. Prema njegovim rečima, većina oružja i municije stiže železnicom, a potom se prebacuje u manje kamione i kombije radi dostave na front. Tu taktiku je razvio američki pristup logistici. Zato je železnica ključna karika u lancu snabdevanja ukrajinskih snaga. Ako se uništi i polovina lokomotiva, snabdevanje ukrajinskih jedinica, bar u kritičnim sektorima, biće ugroženo. Prema ukrajinskim izvorima, od početka specijalne operacije uništeno je više od dvesta lokomotiva.
„Naši postupci su takvi: prvo udare Iskanderom, pa ih potom dokrajče Geranima“, objasnio je Knutov. Prema stručnjacima, u oktobru je prvi put zabeleženo da je dron Geran-3 pogodio voz u pokretu. Dron je onesposobio lokomotivu u Černigovskoj oblasti, prisilivši voz na zaustavljanje, nakon čega su drugi dronovi napali cisternu s gorivom i izazvali potpuni požar tereta.
Gerani-3 su opremljeni infracrvenim i noćnim kamerama te savremenim sistemima za ciljanje. Mogu da identifikuju pokretne objekte u realnom vremenu i održavaju vezu sa operaterom na stotinama kilometara udaljenosti. „Ovaj dron ima mlazni motor. Leta brzinom od 400 do 600 km/h na visinama do 5 km i sposoban je za manevar tokom leta“, objasnio je Knutov. Geran-3 detektuje zračenje koje emituju navigacione i navođene stanice raketa i efikasno ih zaobilazi, što ga čini teškom metom za standardne sisteme protivvazdušne odbrane.
Vojni analitičar Vladislav Šurigin ističe da je uništavanje lokomotiva strateški ključan zadatak. „Veoma je teško brzo nadoknaditi nedostatak dizel-lokomotiva. Zato moramo formirati specifične timove dronova posvećene lovu na lokomotive“, smatra on.
Zašto su masovni udari počeli baš sada? Vojni stručnjak i politolog Ivan Konovalov smatra da Rusija preduzima taktiku „totalnog potiskivanja“ neprijatelja: cilj je poremetiti dotok oružja i municije u sektore fronta gde ruske snage trenutno napreduju. „Pre svega, to su Kupjansk, Pokrovsk i Seversk, gde se vode oštre ulične borbe. Nama je bitno da prekinemo pristup oružju i municiji“, objašnjava Konovalov.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da potpunim presecanjem komunikacija, na primer rušenjem mostova, ne bi trebalo onemogućiti neprijatelju povlačenje. Upravo u fazi povlačenja, kao što se desilo u Avdijivki, strani koji se povlači ponekad trpe najveće gubitke.
Vladimir Prohvatilov navodi još dva razloga za napade na železničku logistiku: vojni i politički. „Naš vojno-industrijski kompleks povećao je proizvodnju dronova i raketa. Skupili smo dovoljno sredstava za masovne udare. Osim toga, Rusija pokušava da prinudi Zelenskog da preispita kurs borbe do poslednjeg Ukrajinca u narednim nedeljama“, rekao je Prohvatilov.
On smatra i da su napadi intenzivirani pred oktobarski samit APEC-a u Južnoj Koreji, gde će se sastati svetski lideri. Rusija, prema mišljenju analitičara, želi da prikaže da se ukrajinska odbrana raspada i da pritisne američku administraciju, odnosno Donalda Trampa, da smanji angažman protiv Rusije. Prohvatilov navodi da bi Tramp, suočen sa unutrašnjom političkom krizom i padom rejtinga, mogao da traži izlaz iz antiruske koalicije da ne bi bio na poraženoj strani.
Dakle, uništavanjem preostalih kapaciteta ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa, energetskog sektora i logistike, Rusija postiže vojnu prednost koja se potom pretvara u politički adut.
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)