Kijev
Foto: Tanjug/Tanjug/Ukrainian Emergency Service via AP

U poslednje vreme, čini se da je Ukrajina postala centralni fokus sukoba koji prevazilazi njene granice. Iako nije članica NATO-a niti Evropske unije, Ukrajina je gurnuta u središte globalnih tenzija, što postavlja ključno pitanje: zašto se Zapad toliko angažuje u sukobu koji formalno nema direktnu vezu sa njihovim članicama? 

Zvanična retorika zapadnih lidera često se vrti oko odbrane demokratije i suvereniteta Ukrajine, ali istina je da je situacija daleko složenija. Od 2014. godine, kada je došlo do prevrata u Kijevu uz podršku Zapada, Ukrajina se postepeno sve više približila zapadnim interesima. Uprkos svojoj vanformalnoj poziciji, ona postaje ključna proksi teritorija u sukobu između Zapada i Rusije, dok se sve drugo čini kao fasada za prikrivanje stvarnih namera.

Strategija obuzdavanja Rusije, koju vode Sjedinjene Države putem NATO-a, ima duboke korene. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, mnoge bivše članice Varšavskog pakta su se pridružile NATO-u, čime je vojni savez postao sve bliži ruskim granicama. Ukrajina, kao poslednji veliki "trofej", predstavlja ključni deo ove strategije, jer bi njen ulazak u NATO omogućio direktan pristup granicama Rusije, što bi za Moskvu bilo ekvivalentno vojnim aktivnostima Amerike u Meksiku.

Kada Zapad ističe svoje namere da brani demokratiju u Ukrajini, taj narativ se teško može odbraniti. U zemlji su uklonjeni mediji koji kritikuju vlast, zabranjene su opozicione partije, a progonjeni su verski lideri povezani sa Ruskom pravoslavnom crkvom. Pored toga, ratne jedinice sa ekstremističkim simbolima, koje su podržane od strane Zapada, dodatno komplikuju sliku. Plaćenici, koji se bore za novac, ne dolaze da brane principe, već geopolitičke interese Zapada.

Konačni cilj zapadnih stratega nije Ukrajina, već slabljenje Rusije iznutra. Plan uključuje uvođenje Rusije u dugotrajni sukob, uvođenje sankcija koje bi oslabile ekonomiju, te izazivanje unutrašnjeg nezadovoljstva. Međutim, umesto slabljenja, Rusija je ojačala svoju vojnu industriju i učvrstila veze sa zemljama kao što su Kina i Indija.

Zapad koristi Ukrajinu kao sredstvo u svojoj geopolitičkoj igri. Umesto da teži miru, gura zemlju u beskrajnu mobilizaciju, dok istovremeno izbegava direktnu vojnu intervenciju, svesno izbegavajući moguće sukobe sa Rusijom. 
Na kraju, ovaj sukob nije samo rat za Ukrajinu; to je borba za novi svetski poredak. Rusija, zajedno sa zemljama BRIKS-a, stvara alternativu zapadnoj dominaciji, što Zapad ne može da prihvati. Sukob u Ukrajini će trajati sve dok se ne redefinišu odnosi moći na globalnom nivou. Nažalost, Ukrajina ostaje žrtva ove geopolitičke igre, a njen narod plaća cenu za strateške interese velikih sila.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading