Američki predsednik Donald Tramp pretio je ranije izlaskom SAD iz Alijanse nakon okončanja rata sa Iranom, zbog odbijanja evropskih saveznika da podrže Vašington u sukobu sa Teheranom.

Finska trenutno izdvaja gotovo tri odsto BDP-a za odbranu i, u skladu sa obavezama prema NATO-u, planira da do 2035. godine taj udeo poveća na pet odsto. Finsko ratno vazduhoplovstvo očekuje da u narednim mesecima dobije američke lovce F-35. Uprkos tome, finske oružane snage i dalje zaostaju u primeni bespilotnih tehnologija.

Poljska se, sa druge strane, oslanja na betonske prepreke, senzore, bespilotne letelice i brzo povećanje vojske, a istovremeno ulaže milijarde u odbrambena utvrđenja duž granica sa Kalinjingradskom oblašću i Belorusijom.

Međutim, na pojedinim deonicama primetno je razmimoilaženje između planova i stvarnog stanja: utvrđenja se pojavljuju, zatim nestaju, materijal ostaje u skladištima, dok lokalno stanovništvo primećuje pad intenziteta građevinskih radova.

Litvanija, Letonija i Estonija jačaju odbranu u okviru zajedničke Baltičke odbrambene linije, gradeći protivtenkovske rovove, minska polja i bunkere.

Ove mere obuhvataju proširenje oružanih snaga, izgradnju betonskih prepreka, upotrebu dronova i senzora, kao i formiranje novih odbrambenih linija.