"Naš zaključak je: ako želite uspešno da upravljate useljavanjem, morate da razumete i iseljavanje. Radi se o tome da se ljudi zadrže na duži rok kroz fer mogućnosti, pouzdane procedure, dobru podršku i okruženje u kojem mogu da razviju dugoročne perspektive", kaže Laura Gosner iz Instituta za istraživanje rada i zanimanja (IAB) na konferenciji za novinare u Berlinu, prenosi Dojče vele.

Institut je koristio onlajn anketu kako bi pitao ljude između 18 i 65 godina koji su se doselili u Nemačku do aprila 2025. godine zašto su napustili zemlju i koji su glavni razlozi. Prema rezultatima ankete, isleljavanje nije rezultat samo jednog faktora.

Porodični razlozi igraju posebno važnu ulogu. Iskustva diskriminacije se takođe navode kao razlozi. Mnogi faktori, poput birokratije, stambenih pitanja ili učenja jezika, politički su podložni promenama ili korekcijama.

Ko najčešće napušta Nemačku?

Ali ko su ljudi koji najčešće napuštaju Nemačku? „Emigranti su u proseku mlađi. Kraće vreme žive u Nemačkoj i veća je verovatnoća da imaju partnera i decu u inostranstvu. Pored toga, manja je verovatnoća da znaju nemački jezik, ali veća je verovatnoća da dobro govore engleski“, kaže stručnjak IAB-a Tereza ​​Koh.

Dok se 60 odsto emigranata vraća u domovinu, 40 odsto odlazi u druge zemlje.

„U konkurenciji smo sa drugim evropskim zemljama za kvalifikovane radnike“, kaže Julija Kosjakova, šefica odeljenja za migracije, integraciju i istraživanje međunarodnog tržišta rada u Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja.

Birokratija je jedan od glavnih razloga iseljavanja

Veliki deo kritika koje iseljenici upućuju Nemačkoj nije nov: duge procedure za dobijanje državljanstva, dozvola boravka, viza i priznavanja stranih diploma.

Često moraju dugo da čekaju da nemačke institucije odgovore na njihove upite. Tu su i visoke birokratske takse. Još jedan problem je nedostatak podrške kada je u pitanju posao i karijera, bilo preko centara za zapošljavanje, lokalnih vlasti ili poslodavaca.

Sve ovo otežava dugoročno planiranje, pristup zaposlenju i osećaj povezanosti sa Nemačkom, kaže Gosner.

Administrativne procedure utiču na „kako imigranti procenjuju svoju budućnost u Nemačkoj. Ako se procedure doživljavaju kao duge, nerazumljive ili teško dostupne, to se može povezati sa izgledima za ostanak“, analizira stručnjak IAB-a.

„Vidimo da se imigranti koji imaju više negativnih iskustava sa takvim procedurama u proseku manje verovatno osećaju dobrodošlim u Nemačkoj.“

Jezik ostaje jedan od ključnih faktor na nemačkom tržištu rada

Tilman Frank, predsednik Federalnog udruženja za međunarodno privlačenje kvalifikovanih radnika veoma dobro poznaje situacije u kojima ljudi ponovo pakuju kofere i napuštaju Nemačku nakon kratkog vremena. Jezik je ključ za snalaženje u Nemačkoj, posebno na tržištu rada, kaže on.

„Problem nastaje kada je sam put ka Nemačkoj pogrešno postavljen od samog početka, kada ne pristupim pravim ljudima i ne odaberem prave kandidate, i kada ne pružim dovoljno kvalitetnu podršku za učenje jezika. Ako se ovo ne postavi dobro, veoma je verovatno da će se ti ljudi vratiti.“

Kako piše Dojče vele mnoge stvari u svakodnevnom radu i dalje otežava nedostatak osoblja u nadležnim institucijama. „Sporo napredujemo sa digitalizacijom, ali veoma sporo i uz pojedinačna rešenja koja uvode pojedine savezne države ili opštine. Jedinstveno, sveobuhvatno rešenje i dalje nedostaje.“