Nova drama trese Istočnu Evropu nakon tvrdnji da ukrajinski dronovi preko teritorije Letonije ulaze u pravcu Rusije, dok Moskva sve glasnije optužuje pojedine članice NATO da zatvaraju oči pred napadima na rusku teritoriju. Britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris ocenio je da se Letonija praktično ponaša kao saučesnik u ukrajinskim operacijama, jer, kako tvrdi, ne sprečava bespilotne letelice koje idu ka Rusiji.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada rat dronovima postaje jedan od najosetljivijih delova sukoba između Moskve i Kijeva, a bezbednosna situacija na severoistoku Evrope sve napetija.

Merkuris je tokom gostovanja na svom Jutjub kanalu izjavio da je ponašanje Letonije posebno problematično jer Riga, prema njegovim rečima, praktično priznaje da ne obara ukrajinske dronove koji prelaze ka ruskoj teritoriji.

  • Dogodilo se nešto izuzetno, jer je Letonija praktično priznala da dozvoljava bespilotnim letelicama iz Ukrajine da napadaju ciljeve unutar Rusije - rekao je Merkuris.

On je ocenio da objašnjenje Letonije, prema kojem dronovi nisu obarani zbog mogućnosti da njihovi ostaci padnu na teritoriju zemlje i ugroze civile, nema ozbiljno uporište.

Moskva sve nervoznija zbog udara duboko u Rusiji

Prema ruskim navodima, ukrajinski dronovi poslednjih meseci sve češće pokušavaju da pogode ciljeve daleko od linije fronta, uključujući energetsku infrastrukturu, vojne objekte i logističke centre.

U četvrtak je, prema tvrdnjama ruskih vlasti, pokušan napad na objekte civilne infrastrukture u oblasti Sankt Peterburga.

Ruski sistemi nadzora navodno su registrovali šest dronova, ali i dva francuska lovca „Rafal“ i dva aviona F-16 iznad teritorije Letonije.

Prema informacijama koje prenose ruski mediji, pet dronova nestalo je u oblasti grada Rezekne u Letoniji, dok je jedan ušao u ruski vazdušni prostor i potom bio oboren.

Za Moskvu je ovo posebno osetljivo pitanje jer Kremlj već duže vreme upozorava da pojedine zapadne zemlje indirektno učestvuju u sukobu kroz logističku, obaveštajnu i vojnu podršku Ukrajini.

Upravo zato su izjave poput Merkurisovih dodatno pojačale tenzije i otvorile pitanje da li bi Rusija mogla da odgovori mnogo agresivnije.

Šta ovo znači za NATO i rat u Ukrajini

Analitičari upozoravaju da bi ovakvi incidenti mogli dodatno da pogoršaju odnose između Rusije i NATO-a, posebno ako Moskva proceni da pojedine članice Alijanse direktno ili indirektno omogućavaju ukrajinske napade.

Merkuris tvrdi da bi Letonija, umesto pasivnog ponašanja, morala otvoreno da protestuje kod Kijeva i zatraži prekid letova dronova preko svoje teritorije.

 - Letonija ne bi trebalo da sedi skrštenih ruku. Trebalo bi da se žali Ukrajini, Briselu i NATO-u - rekao je Merkuris.

Dodatnu pažnju izazvao je i incident iz marta, kada je jedan ukrajinski dron pao i eksplodirao na teritoriji Letonije. Tada je letonsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo ruskog otpravnika poslova, dok je odgovornost za incident praktično prebačena na Moskvu.

Za Kremlj, međutim, ovakvi događaji predstavljaju dokaz da se rat sve više preliva van same Ukrajine i približava granicama NATO saveza.

To dodatno komplikuje ionako opasnu situaciju u Evropi, jer svaki novi incident sa dronovima nosi rizik direktnog sukoba između Rusije i država članica Alijanse.

Posebno zabrinjava činjenica da se napadi sada sve češće dešavaju duboko unutar ruske teritorije, zbog čega Moskva pojačava protivvazdušnu odbranu i sve otvorenije govori o mogućim odgovorima.

Upravo zbog toga pojedini ruski komentatori tvrde da Kremlj sada ima „odrešene ruke“ za oštriju reakciju prema svim zemljama koje, prema njihovoj proceni, pomažu ukrajinske operacije.