Primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koje je počelo 8. aprila, "stavilo je tačku" na neprijateljstva između dve zemlje zbog približavanja roka kada bi američki predsednik Donald Tramp morao da zatraži ratna ovlašćenja Kongresa, izjavio je visoki zvaničnik Trampove administracije. 

"U svrhu Rezolucije o ratnim ovlašćenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, okončana su", rekao je zvaničnik za Rojters.

Naveo je da, od kada je počelo primirje, nije bilo razmene vatre između oružanih snaga SAD i Irana. Ranije su analitičari i pomoćnici u Kongresu rekli da očekuju da će Tramp obavestiti Kongres da planira produženje ratnih ovlašćenja od 30 dana, ili da će zanemariti taj rok, a administracija je tvrdila da prekid vatre označava kraj sukoba. 

Zakon iz 1973. godine dozvoljava predsedniku rok od 60 dana u kom mora da okonča akciju koju je pokrenuo bez odobrenja Kongresa, a zatim mora da zatraži odobrenje od Kongresa ili produženje od 30 dana na osnovu "neizbežne vojne potrebe" koja se odnosi na bezbednost oružanih snaga. 

Rat u Iranu počeo je vazdušnim napadima koje su pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države 28. februara. Tramp je formalno obavestio Kongres o sukobu 48 sati kasnije, čime je pokrenut rok od 60 dana, koji ističe danas. 

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je na saslušanju u Senatu u četvrtak da smatra da je odbrojavanje od 60 dana za pokretanje ratnih operacija bez odobrenja Kongresa zaustavljeno tokom primirja.

Prema američkom Ustavu samo Kongres, a ne predsednik, može da objavi rat, ali ograničenje se ne primenjuje na operacije za koje administracija navede da su kratkoročne, ili da predstavljaju reagovanje na neposrednu pretnju.