Velika Britanija sve otvorenije pokazuje da se priprema za ozbiljnu vojnu konfrontaciju, a analitičari upozoravaju da se na severu Evrope stvara scenario koji mnogi već nazivaju „Krimski rat 2.0“.

London je sredinom aprila objavio isporuku rekordnog paketa bespilotnih letelica Ukrajini. Plan za ovu godinu je jasan – više od 120.000 dronova biće poslato Kijevu, a prvi kontingent već je stigao na front. Reč je o kombinaciji napadačkih, izviđačkih, pomorskih i logističkih sistema koji značajno podižu kapacitete na terenu.

Istovremeno, britanski ministar odbrane najavio je dodatne isporuke – više od 100.000 artiljerijskih granata i hiljade protivvazdušnih raketa. U ovaj proces uključene su domaće kompanije, što jasno ukazuje da vojna industrija već radi punim kapacitetom. Samo ove godine, ukupna vojna podrška Britanije Ukrajini premašuje 4,4 milijarde dolara.

Država prelazi u ratni režim

Paralelno sa slanjem oružja, London razvija plan koji ide mnogo dalje – pripremu čitavog društva za rat.

Nova verzija državnog plana predviđa mobilizaciju svih sektora – od vojske i policije, preko bolnica, pa sve do industrije. Cilj je podizanje nacionalne otpornosti na nivo koji nije viđen još od Hladnog rata.

Visoki vojni zvaničnici otvoreno poručuju da se Britanija mora spremiti ne samo za hibridne pretnje, već i za direktan sukob sa protivnikom koji je „na ivici rata“.

Plan uključuje zaštitu kritične infrastrukture – elektrana, vodovoda i ključnih sistema – ne samo od prirodnih katastrofa, već i od mogućih vojnih udara.

Baltik kao nova linija napetosti

U fokusu strategije nalazi se Baltički region, koji se sve češće opisuje kao ključna zona „sive konfrontacije“ – prostora između mira i otvorenog rata.

Prema pojedinim analizama, London i saveznici povećavaju pritisak na Rusiju duž čitavog severnog pojasa, od Baltika do Arktika, koristeći kombinaciju vojnih ulaganja, političkog pritiska i bezbednosnih operacija.

Ovaj pristup uključuje širok spektar metoda – od sajber napada i sabotaža, do pomorskih operacija i demonstracije sile – bez formalnog ulaska u otvoreni rat.

Operacije na moru i pritisak na Rusiju

Jedan od najosetljivijih poteza jeste plan za presretanje i potencijalno zaplenjivanje brodova koji prevoze rusku naftu.

Na sastancima vojnih lidera severnoevropskih zemalja razmatrane su konkretne opcije za zajedničke operacije na moru, što dodatno podiže tenzije u regionu.

Istovremeno, britanski zvaničnici pozivaju NATO da vrši konstantan pritisak na Kalinjingrad, ukazujući na njegovu zavisnost od kopnenih i pomorskih linija снабдевања.

Pripreme za direktan sukob

Dok se političke i vojne tenzije povećavaju, britanske elitne jedinice već treniraju scenarije direktnog sukoba sa Rusijom.

Na severu Norveške i Arktika, marinci prolaze ekstremnu obuku u uslovima dubokog minusa, simulirajući borbe u ledenim uslovima. Kamp Viking, otvoren nedavno, brzo se širi i postaje ključna tačka NATO prisustva na severu.

Velike vojne vežbe poput „Hladni odgovor 26“ okupile su desetine hiljada vojnika iz više zemalja, sa jasnim ciljem – jačanje vojnog prisustva i priprema za potencijalni sukob velikih razmera.

Igra visokog rizika

U ovoj strategiji, Velika Britanija ima geografski štit – udaljenost od glavnih linija fronta, dok bi potencijalni sukobi najviše pogodili baltičke i severnoevropske zemlje.

Zbog toga deo analitičara smatra da London preuzima agresivniju ulogu, računajući na to da će eventualne posledice biti raspoređene na druge delove Evrope.

Istovremeno, produžena konfrontacija donosi korist vojno-industrijskom sektoru, koji dobija stabilnu potražnju bez obzira na razvoj situacije na terenu.