Ove tvrdnje potekle su od bivšeg službenika američke Centralne obaveštajne agencija (CIA) Larija Džonsona, koji je u jednom podkastu 20. aprila izjavio da je tokom sastanka u Beloj kući 18. aprila došlo do žustre rasprave i navodnog sukoba oko predsedničke direktive povezane sa nuklearnim procedurama.

Džonson je, tvrdio da je načelnik Združenog generalštaba, general Den Kejn, odbio da sprovede takvu naredbu, opisujući situaciju kao "ozbiljan sukob".

Iako su, prema dostupnim informacijama, održani visoki sastanci u periodu isteka primirja sa Iranom, nijedan relevantan izvor nije potvrdio da je uopšte razmatrana upotreba nuklearnih ovlašćenja.

Skepsu prema tvrdnjama izrazili su i pojedini republikanski senatori.

Senator Tom Tilis izjavio je za "Njuzvik" da bi mu bila potrebna potvrda iz više izvora pre nego što takve navode shvati ozbiljno, dodajući da ne može da zamisli da bi se takav scenario razmatrao.

Stručnjaci ističu da tvrdnje nisu u skladu sa američkim sistemom nuklearnog komandovanja, prema kojem načelnik Združenog generalštaba ima savetodavnu ulogu i ne može da blokira ili samostalno sprovodi predsedničke odluke o upotrebi nuklearnog oružja.

Prema važećim procedurama, odluku o eventualnoj upotrebi donosi predsednik, dok su uvedeni mehanizmi kontrole, poput pravila "dve osobe", namenjeni verifikaciji naredbi, ali ne i njihovom osporavanju.

Navodi o direktnom sukobu oko nuklearnih procedura, ukoliko bi bili tačni, predstavljali bi ozbiljnu ustavnu krizu, a ne uobičajenu političku nesuglasicu, napominje Njuzvik.

Džonson, koji je u periodu od 1989. do 1993. godine bio zamenik direktora Kancelarije za borbu protiv terorizma Stejt departmenta, poslednjih godina bio je predmet kritika zbog ranijih kontroverznih tvrdnji, prenosi Tanjug.