Eskalacija sukoba u Iranu mogla bi da izazove ozbiljnu globalnu prehrambenu krizu, upozorava britanski list Financial Times, ukazujući da bi posledice aktuelnih tenzija vrlo lako mogle da se preliju daleko van granica Bliskog istoka i pogode tržišta hrane širom sveta.

Glavni problem, prema navodima ovog lista, vezan je za moguće poremećaje u snabdevanju karbamidom, koji predstavlja najrasprostranjenije azotno đubrivo na planeti i jedno od ključnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju u velikom broju zemalja.

Financial Times navodi da međunarodno tržište već oseća posledice zastoja u trgovini i transportu đubriva, dok dodatni problem predstavlja rast cena energenata, koji dodatno otežava i poskupljuje samu proizvodnju.

Prema podacima analitičke kompanije Kpler, od ukupno 2,1 milion tona karbamida gotovo polovina još nije stigla do svetskog tržišta. Više od 1,1 milion tona ovog đubriva trenutno se nalazi u Persijskom zalivu, gde je transport ozbiljno otežan zbog eskalacije sukoba i povećanih bezbednosnih rizika u regionu.

Takav razvoj situacije mogao bi da izazove velike poremećaje u snabdevanju poljoprivrednog sektora širom sveta, budući da je karbamid jedno od osnovnih đubriva bez kojih je teško održati stabilnu i masovnu proizvodnju hrane.

Dodatni udar dolazi i zbog rasta cena prirodnog gasa, koji predstavlja osnovnu sirovinu u proizvodnji azotnih đubriva iz amonijaka. Upravo zbog skupljeg gasa pojedine fabrike u Aziji već su bile primorane da privremeno obustave proizvodnju, što dodatno smanjuje količine dostupne na tržištu i pojačava pritisak na lance snabdevanja.

Bliski istok, kako se navodi, ima izuzetno važnu ulogu u globalnoj trgovini i đubrivima i energentima. Procene pokazuju da približno trećina svetskog izvoza karbamida prolazi upravo kroz Ormuski moreuz, koji je sada pod posebnim pritiskom zbog bezbednosne situacije i ograničenja u pomorskom saobraćaju.

Zbog otežanog kretanja brodova i povećanog rizika po pomorski transport, cena karbamida je od početka sukoba porasla za više od 40 procenata, što je dodatno uznemirilo tržišta i otvorilo pitanje koliko bi svet mogao da izdrži ukoliko bi ova blokada potrajala.

Analitičari upozoravaju da bi dugotrajnije zatvaranje ili ozbiljnije ometanje ovog ključnog pomorskog pravca moglo da ostavi teške posledice po globalnu poljoprivredu, ali i po sigurnost snabdevanja hranom u brojnim državama.

Ukoliko se kriza dodatno produbi, posledice se ne bi zadržale samo na regionu sukoba, već bi mogle da se osete na gotovo svakoj tački planete, kroz skuplju proizvodnju, više cene hrane i dodatni pritisak na već uzdrmano svetsko tržište.