Sve veći broj američkih saveznika u Evropi i Aziji izražava zabrinutost zbog tempa kojim Sjedinjene Američke Države troše svoju vojnu municiju, strahujući da bi takva potrošnja mogla da dovede do situacije u kojoj Pentagon neće imati dovoljno resursa da ispuni već ugovorene isporuke naoružanja, piše danas Politiko.

Kako navodi taj medij, evropske zemlje se već nalaze pod velikim pritiskom dok pokušavaju da obnove sopstvene vojne zalihe, nakon što su značajan deo naoružanja i opreme poslale Ukrajini. U takvoj situaciji mnoge evropske vlade strahuju da bi, ukoliko bi došlo do eventualne ruske agresije, mogle ostati bez dovoljne količine oružja potrebnog za odvraćanje potencijalnog napada.

Istovremeno, saveznici Sjedinjenih Država u Aziji izražavaju bojazan da bi smanjena dostupnost američkog naoružanja mogla da pošalje signal slabosti i time dodatno ohrabri države poput Kine i Severne Koreje.

Neizvesnost je prisutna i među državama Bliskog istoka, koje takođe postavljaju pitanje da li će Pentagon biti u stanju da ispuni planirane isporuke sistema protivvazdušne odbrane, koje su te zemlje planirale da uključe u svoje buduće bezbednosne strategije.

Jedan visoki zvaničnik iz severne Evrope upozorio je da situacija nije nimalo jednostavna i da se problem sa zalihama municije ne može sakriti.

– Ne bi trebalo da bude nikakva tajna da je municija koja je već ispaljena, kao i ona koja će tek biti ispaljena, upravo ona koju sve zemlje sada pokušavaju da nabave u ogromnim količinama – rekao je on.

Sa druge strane, izjave američkog predsednika Donalda Trampa, koji je tvrdio da Sjedinjene Američke Države raspolažu „praktično neograničenim zalihama“ municije za eventualni sukob sa Iranom, donekle su ublažile zabrinutost među saveznicima.

Ipak, mnogi zvaničnici i dalje ostaju skeptični. Jedan neimenovani istočnoevropski diplomata ocenio je da postoji očigledan raskorak između političkih poruka i realne situacije na terenu.

– Veoma je frustrirajuće kada se reči ne poklapaju sa delima – rekao je on, dodajući da je sve jasnije kako će Sjedinjene Američke Države u kriznim situacijama prvenstveno štititi sopstvene interese, kao i prioritete vezane za Tajvan, Izrael i bezbednost čitave zapadne hemisfere, dok bi Evropa mogla ostati u drugom planu.