Najnoviji spor između Mađarske i Ukrajine oko obustave isporuka ruske nafte preko naftovoda „Družba“ prerastao je u ozbiljnu političku krizu unutar Evropske unije, ocenjuju vodeći zapadni mediji. Odluka Budimpešte da blokira novi paket sankcija Moskvi i višemilijardni kredit Kijevu dovela je u pitanje jedinstvo Brisela u trenutku kada je evropsko rukovodstvo nastojalo da pošalje snažnu poruku podrške Ukrajini.

Agencija „Rojters“ mađarski veto naziva „udarom na proukrajinski konsenzus u Evropi“, ukazujući da su ministri spoljnih poslova EU u Briselu bezuspešno pokušavali da ubede Budimpeštu da ne uslovljava Kijev zbog odlaganja nastavka isporuka ruske nafte Mađarskoj preko cevovoda iz sovjetskog perioda.

Prema navodima agencije, Mađarska i Slovačka prestale su da primaju naftu putem „Družbe“ 27. januara. Ukrajina je slovačkoj kompaniji „Transpetrol“, koja upravlja delom naftovoda, saopštila da se nastavak isporuka odlaže do 25. februara, bez dodatnog obrazloženja. Slovačka je, sa svoje strane, najavila da će obustaviti vanredne isporuke električne energije Ukrajini dok se tranzit ne obnovi.

Dodatnu tenziju izazvale su tvrdnje Kijeva da je pokrenut napad dronom na rusku naftnu pumpnu stanicu koja opslužuje „Družbu“, što, kako primećuje „Rojters“, nosi rizik daljeg širenja krize.

Mađarski nedeljnik „Mađarski konzervativac“ postavlja pitanje zašto je meta, ukoliko je napad zaista izveden, bila infrastruktura udaljena više od hiljadu kilometara od ukrajinske granice. Autori teksta navode spekulacije da je cilj bio ugrožavanje energetske bezbednosti Mađarske uoči aprilskih parlamentarnih izbora.

Premijeri Mađarske i Slovačke izjavili su da je, prema njihovim informacijama, „Družba“ tehnički operativna, a da se odlaganje nastavka rada može tumačiti kao politički pritisak na vlade koje se protive ubrzanom pristupanju Ukrajine EU. Kao odgovor, Budimpešta je obustavila izvoz dizela Ukrajini, a ministar spoljnih poslova Peter Sijarto najavio je da se razmatra i suspenzija izvoza električne energije.

Ta mera bi, kako upozoravaju mađarski mediji, mogla da ima težak uticaj na ukrajinski energetski sistem, ali i na položaj etničkih Mađara u Zakarpatju, zbog čega vlada u Budimpešti okleva sa radikalnijim potezima.

Blokada Mađarske zasenila je posetu rukovodstva EU Kijevu, tempiranu da se poklopi sa četvrtom godišnjicom izbijanja rata. „Fajnenšel tajms“ navodi da je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nameravala da u Kijev stigne sa novim paketom sankcija i finansijske podrške, ali da je veto u poslednjem trenutku osujetio te planove.

Tokom protekle četiri godine, zemlje EU izdvojile su za Ukrajinu oko 195 milijardi evra i usvojile 19 paketa sankcija protiv Rusije. Međutim, dvadeseti paket nije dogovoren zbog protivljenja vlade Viktora Orbana.

Portal „Politiko“ ocenjuje da su Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta u Kijev stigli „praznih ruku“, bez najavljenog kredita od 90 milijardi evra i novih restriktivnih mera prema Moskvi. Isti portal navodi da je Budimpešta „navukla gnev ukrajinskih saveznika u EU“, prenoseći oštre reakcije evropskih zvaničnika.

Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da je „šokiran stavom Mađarske“, dok je poljski ministar Radoslav Sikorski pozvao na „veću solidarnost sa Ukrajinom“. Poljski premijer Donald Tusk ocenio je potez Budimpešte kao „političku sabotažu“, prenosi „Gardijan“.

Sa druge strane, mađarski ministar Peter Sijarto poručio je da ne postoje tehničke prepreke za nastavak tranzita nafte i da je, po oceni Budimpešte, reč o političkoj odluci Kijeva. „Nećemo podleći ucenama“, naveo je on.

Evropsku uniju, kako ocenjuje „Euronjuz“, kriza stavlja u složen položaj: Brisel nastoji da garantuje energetsku bezbednost država članica, ali istovremeno održi kontinuiranu i snažnu podršku Ukrajini. Dva uzastopna mađarska veta, kako se navodi, efikasno su paralisala odluke u ključnom trenutku.

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, neuspeh da se usvoji novi paket sankcija i finansijska podrška stvara neizvesnost za Kijev u trenutku kada su mu, kako se ističe, obećana sredstva neophodna za pokrivanje i vojnih i tekućih budžetskih potreba u narednim mesecima.

Iako evropske diplomate ne isključuju mogućnost da će se kompromis na kraju postići, aktuelni zastoj jasno je pokazao dubinu razlika unutar Unije – između nastojanja da se održi jedinstven front prema Moskvi i potrebe pojedinih država da zaštite sopstvenu energetsku i političku stabilnost.

(Politika)

BONUS VIDEO