Američka vojska intenzivno razrađuje planove za mogućnost dugotrajnih, višenedeljnih vojnih operacija protiv Iran, ukoliko predsednik Donald Tramp izda naređenje za napad, potvrdila su dva američka zvaničnika za Rojters.

Prema njihovim rečima, takav potez mogao bi da preraste u daleko ozbiljniji sukob nego bilo koji prethodni direktni okršaj između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, čime bi se dramatično povećale tenzije u regionu i dodatno zakomplikovali diplomatski napori.

 
Pregovori pod pritiskom i upozorenja iz Vašingtona

Dok se vojni scenariji razmatraju, američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner trebalo bi da se sastanu sa iranskim predstavnicima u Ženevi, uz posredovanje Omana.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je da, iako Vašington želi dogovor, njegovo postizanje neće biti lako.

Masovno gomilanje vojske i ratne opreme

U međuvremenu, Pentagon je pojačao vojno prisustvo na Bliskom istoku. U region su upućeni dodatni nosač aviona, hiljade vojnika, borbeni avioni i razarači sa navođenim projektilima, čime SAD značajno povećavaju svoju ofanzivnu i odbrambenu moć.

Govoreći iz baze Fort Brag u Severnoj Karolini, Tramp je čak nagovestio mogućnost promene vlasti u Iranu, istakavši da bi takav ishod „mogao biti najbolje rešenje“.

On je poručio da veruje da Iran želi sporazum, ali je istovremeno zapretio „vrlo traumatičnim posledicama“ ukoliko pregovori propadnu.

Vazdušni udari kao glavna opcija, kopnena invazija malo verovatna

Tramp je ranije izrazio sumnju u slanje kopnenih snaga, naglašavajući da su vazdušni i pomorski napadi verovatniji scenario. SAD su već ranije koristile stelt bombardere za napade na iranska nuklearna postrojenja, nakon čega je Iran uzvratio ograničenim napadima na američke baze.

Međutim, novi planovi predviđaju mnogo širu kampanju, koja bi mogla uključiti napade na iranske vojne i državne ciljeve, a ne samo nuklearnu infrastrukturu.

Pretnje odmazdom i rizik regionalnog rata

Iranska Revolucionarna garda zapretila je da bi, u slučaju američkog napada, mogla gađati američke baze širom regiona, uključujući Katar, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge saveznike Vašingtona.

Stručnjaci upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao pokrenuti lančanu reakciju i uvući ceo region u veliki rat.

Izrael i opozicija vide priliku

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, nakon sastanka u Vašingtonu, poručio je da svaki sporazum mora garantovati bezbednost Izraela.

Istovremeno, opozicioni lider Reza Pahlavi smatra da bi američka vojna intervencija mogla ubrzati pad iranskog režima, tvrdeći da vlast u Teheranu pokazuje znake ozbiljne slabosti.