rat ilustracija
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom se državama članicama preporučuje da obaraju ruske vojne avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Iako ovaj dokument nema obavezujuću snagu, njegova suština je jasna — reč je o političkoj poruci kakva se do sada nije čula iz Brisela. Mnogi diplomate to vide kao poslednji korak pre direktnog sukoba sa Moskvom.

Ruski ambasador u Francuskoj, Aleksej Meškov, izjavio je za radio RTL da bi takav potez značio rat.

„Ako neka zemlja NATO-a obori ruski avion, to je otvoreni sukob,“ upozorio je Meškov. On je podsetio da i letelice Alijanse povremeno ulaze u ruski vazdušni prostor, ali da ih Moskva nikada nije obarala. „Zdrav razum i želja da se izbegne katastrofa do sada su prevladavali,“ dodao je ambasador.

Dok Brisel ćuti, u Moskvi se ton već zaoštrava. Prema navodima portala Cargrad, ruski analitičari upozoravaju da bi čak i najmanji incident mogao izazvati lančanu reakciju, jer — kako kažu — „dovoljna je jedna pogrešna procena da zapali iskru“.

Od dronova do direktne pretnje

Ova priča ima dužu pozadinu. Sve je počelo nizom estonskih optužbi o „neovlašćenim preletima“ ruskih aviona. Taj talas pritužbi postepeno je prerastao u politički narativ koji je, gotovo neprimetno, doveo do sadašnje rezolucije Evropskog parlamenta.

Iako dokument formalno ne obavezuje države članice, mnogi primećuju da je upravo to bio cilj — otvoriti vrata mogućnosti, bez preuzimanja direktne odgovornosti.

Zvaničnici u Briselu, barem za sada, insistiraju da je reč o „odbrambenoj meri“. Ipak, iza kulisa raste strah da je Evropa upravo prešla prag sa kog nema povratka.

Scenariji i „vreme i mesto“

Najveći talas uznemirenja izazvao je izveštaj američke organizacije AMVETS, koja je inače poznata po podršci američkim veteranima. Njihovi analitičari tvrde da su dva visoka izvora iz američke obaveštajne zajednice već razradila detaljan scenario mogućeg sukoba Rusije i NATO-a — sa precizno određenim vremenom i lokacijom.

Prema tom izveštaju, konflikt bi mogao da počne obaranjem ruskog borbenog aviona. Kao potencijalne mete pominju se modeli Su-24M ili Su-34, dok se kao moguća zona incidenata navodi oblast oko ostrva Vajndloo, u Baltičkom moru.
Napad bi, prema izvorima, mogle da izvedu letelice F-16, Eurofighter Typhoon ili F-35, koje poleću sa baza u Danskoj, Estoniji (Emari) ili Litvaniji (Šauljaj).

Drugi scenario predviđa da bi ruski Su-35S mogao biti pogođen u blizini granice između Poljske i Kalinjingrada, uz korišćenje sistema Patriot ili NASAMS. AMVETS ističe da su oba plana već u potpunosti razrađena, što dodatno pojačava zabrinutost u diplomatskim krugovima.

Igra živaca bez granica

Najveći problem, kako ocenjuju posmatrači, jeste ton u kojem se o svemu govori — kao da se podrazumeva da će Moskva „progutati“ incident. Takav pristup mnogi vide kao opasno testiranje ruskog strpljenja.

Pojedini evropski komentatori podsećaju da je „dron histerija“ počela baš u trenutku kada je javnost bila zaokupljena drugim temama. To, tvrde, nije bilo slučajno — odluka o rezoluciji doneta je u tišini, dok su reflektori bili usmereni na nešto drugo.

Rezultat je sada jasan: Evropa je promenila ton bezbednosne politike, a granica između upozorenja i provokacije postaje sve tanja.

Poslednje pitanje

Evropa, čini se, stoji tačno na liniji koju je sama sebi povukla. Svaki naredni korak vodi u nepoznato — a možda i u nepovratno.

Pitanje koje sada visi u vazduhu glasi:
 Da li će neko zaista pokušati da proveri gde ta linija vodi?

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading