hrvatska vojska
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Kako prenose podgoričke "Vijesti", njima su iz Ministarstva rekli da je Krapović odluku doneo "uvažavajući celokupan istorijski i regionalni kontekst", kao i "posebnu osetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu".

- Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore jesu primili poziv za učešće na vojnoj paradi povodom obeležavanja 30. godišnjice operacije "Oluja". Nakon sagledavanja svih relevantnih okolnosti, ministar odbrane doneo je odluku da predstavnici Ministarstva, kao ni pripadnici Vojske Crne Gore, neće učestvovati u ovom događaju - kazali su.

Iz Krapovićevog resora poručili su da Crna Gora "ostaje posvećena saradnji sa svim partnerima i prijateljskim državama", uključujući i Hrvatsku, kroz, kako su naveli, formate koji afirmišu stabilnost, mir i zajedničku evropsku budućnost regiona.

Iz Ministarstva spoljnih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), Vijestima su rekli da su taj resor i Ambasada u Zagrebu dobili s više adresa poziv da prisustvuju obeležavanju Dana pobede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. godišnjice vojno - policijske operacije "Oluja".

Naveli su da su pozivnice uputili predsednik Hrvatske Zoran Milanović, prvi čovek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković. Dodali su i da su ih Plenković, potpredsednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i potpredsednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić pozvali da prisustvuju i događaju koji će se organizovati 5. avgusta u Kninu.

- Obeležavanju ovih događaja prisustvovaće otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Jelena Ražnatović - kazali su iz Ministarstva spoljnih poslova.

Krapović je prethodno u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da, u skladu sa potpisanim sporazumima nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska nema pravo da traži školski brod Jadran i da nisu spremni da pregovaraju o vlasništvu.

U vezi sa spomen - pločom u bivšem vojnom logoru Morinj, Krapović je rekao da je postavljena na pogrešan način, da natpis ne odgovara činjenicama te da bi ploču trebalo zameniti drugom s odgovarajućim tekstom.

Kamen spoticanja i rezolucija u Jasenovcu

Nakon tog diplomatskog incidenta, Crna Gora je sredinom prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen.

Na tu odluku Hrvatska je reagirala nizom diplomatskih nota, a trojica crnogorskih visokih zvaničnika predsednik parlamenta i desnice Andrija Mandić, Milan Knežević i potpredsednik crnogorske vlade Aleksa Bečić - proglašeni su nepoželjnima u Hrvatskoj.

Situacija je kulminirala u decembru prošle godine kada je službeni Zagreb blokirao zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, te je u obliku non-papera izneo zahteeve za rešavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država.

(Vijesti/Indeks)

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading