Rat u blokaderskim redovima između opozicije i plenumaša bukti svom snagom, a sada su se uključili i proglasovci.

Jedan od osnivača Proglasa Petar Popović opleo je po plenumašima

PUNI SU SEBE I NE ŽELE NAS

Popović je komentarisao kako se oseća nakon što su tzv. blokaderi i Proglas doveli u pitanje.

- Osećam se tužno. Kažite jedan argument, jedan , i ja ću kazati da su studenti u pravu po tom pitanju. Proglas je rekao da neće učestvovati, da neće nikoga kandidovati. Postavite pitanje jednoga dana kad izađe ta studentska lista, da li je i koliko naših članova pozvano da učestvuje na studentskoj listi? Pitajte te koji sastavljaju tu listu? Ne znam koliko ih je pozvano, ali znam da nijedan neće biti - izjavio je Popović.

Popović je poručio da su plenumaši puni sebe i da samo govore „ja, pa ja“, istakavši da su sujetni kompleksaši.

- Znate, ima puno sujete, puno kompleksa, puno privatnih verovanja da ste veći nego što jeste - zaključio je on.

Ovo je samo nastavak sukoba. Podsetimo da je Marinika Tepić odbila da podrži bilo kakvu studentsku listu uz reči:

- Kome da se sklonimo? Kakva studentska lista? Mi da im se sklonimo, to ne dolazi u obzir.

OPOZICIJA NIJE NAROD

Nakon toga plenumašica Tamara Jeremić je otpisala opoziciju.

- Mi imamo dobre namere i definitivno je izglasano na našim plenumima i na razgovorima da ćemo mi ovo da preguramo sami i ne prihvatamo niti pomoć opozicije niti pomoć bilo koga drugog. To je čista studentsko-građanska priča. Ne postoji opozicija. Kao podrška nam je potreban samo naš narod - rekla je Tamara Jeremić u emisiji kod Olje Bećković.

Na pitanje zar i opozicija nije narod jer i za nju glasaju građani, plenumašica je bila jasna:

- Pa znam da glasaju, ali opozicija nije narod.

Nakon nastupa plenumašice Tamare Jeremić i njenog jasnog definisanja da opozicija nikako nije narod, počeo je organizovani napad medijskih perjanica tajkunskih televizija na društvenim mrežama.

TAJKUNSKI NOVINARI KIDIŠU

Željko Veljković odmah se ostrvio na nju na društvenoj mreži Iks.

„Ko je ovo rekao, Slobodan Milošević 1988. ili studentkinja u Utisku večeras? Njene poruke su na liniji nacionalpopulizma s kraja osamdesetih. Pošto sam parafrazirao, a ne citirao, poruke se mogu pripisati i Miloševiću i ovoj devojci večeras, jer sve to previše liči da ne bi delovalo zastrašujuće. Ovako se napred ne ide, u najboljem slučaju ostajemo da jurimo sopstveni rep“, komentarisao je on.

Priključio mu se i blokaderski reditelj Stevan Filipović, koji je surovim rečima počastio mladu blokaderku.

„Nađite mi jednu razliku između ove nepismene, arogantne i neobrazovane budale i bilo koje ćacike iz ćacilenda? Po idejama, ciljevima, vokabularu, nedostatku kapaciteta za kritičko razmišljanje... A onda iskreno recite da li je bilo bolje da se izgovorila istina 16. marta ili vam je draže ovo tiho ubistvo pokreta, koje su sproveli SNS, beskičmeni profesori, retardirani ’mediji’, FSB i najgori među studentima?“, napisao je Filipović u Instagramu.

Situaciju je komentarisao i predsednik Republike Aleksandar Vučić, koji je rekao da su predstavnici opozicije i bivše vlasti hteli da iskoriste studente da bi došli na vlast, a da ih sada napadaju i proglašavaju „gorim od Vučića'“, jer žele da se samostalno bore na izborima navodeći i da je on na strani mladih.

Opozicija se infiltrirala među studente da ih špijunira

Unutrašnji sukobi unutar plenumaškog pokreta izašli su u javnost nakon što je na adrese više fakulteta u Beogradu prosleđen mejl sa ozbiljnim optužbama na račun pojedinih članova grupe sa Poljoprivrednog fakulteta. U dopisu koji potpisuje Ivana Šaranović iznose se tvrdnje o navodnim vezama pojedinih aktera studentskog pokreta s političkim organizacijama i pojedincima sa javne scene. U centru optužbi našli su se Lazar Mišić, Andrija Rajković i Drina Glišić. U mejlu se tvrdi da su Mišić, Rajković i Glišićeva povezani sa organizacijom „Suverenistički pokret Zdravo društvo” koju je osnovala Danica Grujičić.

Ovaj slučaj otvara pitanje da li je studentski pokret zaista izložen pokušajima političke infiltracije, da li pojedini akteri deluju samostalno i mimo znanja kolektiva, i da li postoji rizik da radikalizacija pojedinih akcija dovede do bezbednosnih incidenata.