Tokom letnjih vrućina unutrašnjost automobila može da se zagreje mnogo brže nego što većina vozača očekuje. Dovoljno je da napolju bude oko 25 stepeni, pa da temperatura u vozilu parkiranom na suncu za svega dvadesetak minuta poraste na približno 38 stepeni.

Kada spoljašnja temperatura dostigne 36 stepeni, situacija postaje još ozbiljnija. Automobil ostavljen na direktnom suncu može za samo deset minuta da dostigne oko 45 stepeni, nakon pola sata oko 55, dok posle jednog sata temperatura u kabini može premašiti i 60 stepeni.

Pojedina merenja pokazala su da temperatura u parkiranim vozilima može da se kreće između 41 i čak 76 stepeni, zbog čega unutrašnjost automobila često bude više od 20 stepeni toplija od spoljnog vazduha.

Ne zagreva se samo vazduh

Visoka temperatura u kabini nije jedini problem. Tokom stajanja na suncu zagrevaju se i sedišta, volan, komandna tabla, stakla i unutrašnje obloge.

Čak i kada uključite klima-uređaj, ove površine još neko vreme isijavaju toplotu, zbog čega vozači često imaju utisak da klima ne hladi dovoljno brzo.

Posebno dugo ostaju vrela sedišta, što se najviše primećuje tokom kraćih vožnji, kada automobil ne stigne potpuno da se rashladi.

Prvo provetrite automobil

Jedna od najčešćih grešaka jeste da vozači odmah sednu u usijani automobil, zatvore vrata i uključe klimu na najnižu temperaturu.

Mnogo efikasnije je da pre ulaska otvorite sva vrata ili spustite prozore na nekoliko minuta kako bi vreli vazduh izašao iz kabine. Neki vozači otvore i prtljažnik, čime dodatno ubrzavaju cirkulaciju vazduha.

Tek nakon kratkog provetravanja zatvorite vrata i prozore, a zatim uključite klima-uređaj. Na taj način klima će lakše i brže rashladiti unutrašnjost vozila.

Nemojte preterivati sa hlađenjem

Kada temperatura u automobilu počne da opada, klimu je najbolje podesiti na umerenu vrednost.

Prevelika razlika između spoljne i unutrašnje temperature može biti neprijatna za organizam. Nagli izlazak iz veoma rashlađenog automobila na spoljašnju temperaturu od oko 40 stepeni može izazvati osećaj slabosti, vrtoglavicu, drhtavicu ili ubrzano lupanje srca.

Takođe, hladan vazduh ne bi trebalo usmeravati direktno ka licu, vratu, rukama ili nogama. Ventilacione otvore bolje je podesiti tako da vazduh ravnomerno cirkuliše kroz kabinu.

Klima ne može trenutno da rashladi usijano vozilo

Mnogi očekuju da će klima za nekoliko minuta potpuno rashladiti automobil koji je satima bio parkiran na suncu. Međutim, potrebno je određeno vreme da se ohladi ne samo vazduh, već i sve zagrejane površine u unutrašnjosti vozila.

Zbog toga je najefikasnije najpre provetriti kabinu, a zatim postepeno rashlađivati automobil uz pomoć klima-uređaja. Na taj način vožnja će biti prijatnija, klima će raditi efikasnije, a organizam će lakše podneti prelazak iz velikih vrućina u rashlađenu unutrašnjost automobila.