Iako se mak danas ne sreće često na vojvođanskim parcelama, poljoprivrednik Dragan Antunović iz Male Bosne odlučio je da ovoj kulturi pruži šansu. Umesto da krene sa manjim površinama, odmah se odlučio za ozbiljniji potez i zasejao 20 jutara.

Posle dve proizvodne sezone, njegovo iskustvo pokazuje da mak može biti zanimljiva alternativa tradicionalnim ratarskim kulturama.

Ideja za proizvodnju nije potekla direktno od njega, već od otkupljivača sa kojim sarađuje godinama. Dok se većina proizvođača odlučuje za probne površine od nekoliko jutara, Antunović je odmah krenuo ambicioznije.

-Lane sam počeo prvi put. Čovek koji ima otkupno mesto predložio mi je da probamo mak. Ljudi uglavnom poseju dva ili tri jutra, ali ja ako nešto radim, radim odmah na većoj površini. Uradili smo 20 jutara i prošle godine mak je odlično rodio. Bila je idealna godina - kaže Dragan Antunović.

Dobra zarada uprkos teškoj sezoni

Prva godina proizvodnje donela je odlične rezultate, dok je ova sezona bila znatno komplikovanija zbog vremenskih uslova. Poseban problem predstavljao je majski mraz, koji je uticao na mnoge poljoprivredne kulture.

Ipak, Antunović očekuje zadovoljavajuće prinose, piše sajt Subotica.com.

-Još nemamo konačan prinos jer nismo završili selektovanje, ali očekujemo između 800 i 900 kilograma po jutru. Ima proizvođača koji su imali i znatno manje, između 300 i 500 kilograma. Ovu godinu obeležio je majski mraz koji je ostavio posledice i na drugim kulturama - navodi on.

Vojvođanski mak završava u Nemačkoj i Mađarskoj

Potražnja za makom postoji i van domaćeg tržišta. Veći deo proizvodnje iz ovog kraja odlazi u izvozu, a kupci su velike prerađivačke kompanije iz Nemačke i Mađarske.

Prema rečima Antunovića, inostrane firme zainteresovane su za različite sorte maka i aktivno nude ugovore proizvođačima.

-Naš mak završava u nemačkoj i mađarskoj firmi. Zapravo, u Nemačkoj postoji velika fabrika, a u Mađarskoj je izgrađena nova, druga po veličini u Evropi. Oni dolaze kod nas i nude ugovore za plavi, a moguće je da će biti tražen i beli mak - objašnjava Antunović.

Manja ulaganja nego kod nekih drugih kultura

Proizvođači smatraju da mak nije među zahtevnijim kulturama, ali uspeh zavisi od pravilne agrotehnike. Posebno je važno poštovati plodored, izabrati dobru parcelu i koristiti kvalitetno seme.

-Trenutno je proizvodnja isplativa. Ulaganja su slična ili manja nego kod uljane repice i pšenice. Mak nije zahtevna biljka, ali treba voditi računa da na parceli nema pupe, koja mu pravi najveći problem. Važno je i kakvo seme dobijete, jer se može desiti da se tek posle setve pokažu problemi - kaže poljoprivrednik iz Male Bosne.

Većina semena dolazi iz uvoza

Jedan od izazova u ovoj proizvodnji jeste semenski materijal. Kako objašnjava Antunović, mak ima specifičnost u odnosu na druge ratarske kulture jer seme ne može odmah da se koristi za novu setvu.

-Devedeset odsto semena je iz uvoza. Mak je specifičan jer seme ne možete odmah sačuvati i ponovo posejati. Potrebno je da odstoji godinu ili dve u odgovarajućim uslovima kako bi dobilo najbolju klijavost - kaže on.

Planovi za povećanje proizvodnje postoje, ali će odluka zavisiti od rezultata narednih sezona.

-Širićemo proizvodnju ako se takav potez bude pokazao kao isplativ. Sin Goran je nastavio da radi sa mnom i smatra da proizvodnju treba proširiti. Ja sam uvek optimista - zaključuje Antunović.