Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je zemlja spremna da sprovede delimičnu mobilizaciju kako bi vojsku pripremila za potencijalni ratni sukob.

Govoreći pred vojnim vrhom, Lukašenko je poručio da Belorusija mora da bude spremna za svaku bezbednosnu pretnju i da je podizanje borbene gotovosti neophodno u sadašnjim geopolitičkim okolnostima.

„Pripremamo se za rat“

Beloruski predsednik naglasio je da neće biti opšte mobilizacije, već da će mere biti usmerene na određene jedinice i ključne segmente odbrane.

– Mobilisaćemo jedinice i oružane snage selektivno kako bismo ih pripremili za rat. Daće Bog da uspemo da ga izbegnemo. Ipak, mi se za rat pripremamo – rekao je Lukašenko.

On tvrdi da je preventivno jačanje vojske jedini način da se odvrati potencijalni agresor.

Fokus na ključne vojne jedinice

Prema navodima iz Minska, selektivna mobilizacija odnosiće se pre svega na jedinice zadužene za zaštitu granica i reagovanje u vanrednim situacijama.

Stručnjaci ocenjuju da bi posebna pažnja mogla biti usmerena na:

  • rezerviste sa specijalnim vojnim znanjima,
  • proveru logistike,
  • aktiviranje i proveru vojne tehnike iz skladišta,
  • jačanje sistema protivvazdušne odbrane.

Minsk upozorava na NATO aktivnosti

Lukašenkova izjava dolazi nakon višemesečnih upozorenja iz Belorusije o, kako tvrde, pojačanom prisustvu NATO snaga u Poljskoj i baltičkim državama.

Beloruski lider više puta je poručio da njegova zemlja ne želi sukob, ali da „mirno vreme više ne postoji“.

– Vojska mora biti u stanju stalne pripravnosti – rekao je Lukašenko.

Zajedničke vojne vežbe sa Rusijom

Belorusija je poslednjih meseci intenzivirala zajedničke vojne aktivnosti sa Rusijom, uključujući vežbe koje simuliraju odbranu od napada dronovima i diverzantskih grupa.

Analitičari smatraju da Minsk kroz retoriku mobilizacije pokušava da pošalje jasnu poruku Zapadu i susednim državama.

Iako beloruske vlasti insistiraju da su sve mere isključivo odbrambene, svaka najava mobilizacije u istočnoj Evropi izaziva veliku pažnju zbog straha od daljeg širenja regionalnih tenzija.

Otvoreno pitanje: Da li sledi šira mobilizacija?

Najveća nepoznanica ostaje da li će selektivne mere ostati ograničene ili bi, u slučaju pogoršanja bezbednosne situacije, mogle prerasti u mnogo širi oblik mobilizacije.

Zbog toga su Lukašenkove izjave odmah izazvale pažnju međunarodne javnosti i pojačale zabrinutost zbog novih geopolitičkih tenzija u regionu.