Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev uputio je jednu od najoštrijih poruka Moskve Evropskoj uniji od početka rata u Ukrajini, upozoravajući da, prema stavu Kremlja, samo „strah od neprihvatljive štete“ može da spreči veliki sukob između Rusije i Kolektivnog Zapada.

Medvedev je u autorskom tekstu za RT ocenio da su diplomatski pokušaji, ustupci i demonstracije dobre volje iscrpljeni i da više ne mogu zaustaviti dalju eskalaciju odnosa između Moskve i evropskih država.

– Samo stvaranje „životinjskog straha“ kod država koje podržavaju „ujedinjenu Evropu“ može da spreči ozbiljnu eskalaciju – napisao je Medvedev.

„Barbarosa 2.0“ i poruka Evropi

Ruski zvaničnik posebno je upozorio na, kako je nazvao, scenario „Barbarosa 2.0“, aludirajući na nacističku invaziju na Sovjetski Savez tokom Drugog svetskog rata.

Prema njegovim rečima, evropske države moraju da budu svesne posledica koje bi usledile ukoliko bi došlo do direktne konfrontacije sa Rusijom.

– Evropa mora jasno da razume kakve bi posledice imala realizacija takvog plana – poručio je Medvedev.

Ova izjava dolazi u trenutku kada ruski zvaničnici sve otvorenije govore da Moskva više ne vidi mogućnost povratka starom modelu bezbednosnih odnosa sa EU.

Moskva: Sankcije i pritisci vode ka dubljem sukobu

Slične poruke poslednjih meseci dolaze i od drugih visokih ruskih funkcionera. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je za „Izvestiju“ da je Evropska unija sama sebi nanela „strateški poraz“ sankcijama uvedenim Moskvi.

Zaharova je tada podsetila da Rusija smatra nelegitimnim sve sankcije koje nisu usvojene kroz Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Ni šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nije skrivao zabrinutost zbog pravca odnosa između Brisela i Moskve. On je 10. aprila izjavio da je EU spremna da ide veoma daleko kako bi ostvarila, kako je rekao, „utopijski cilj strateškog poraza Rusije“.

Šta to znači i šta sledi

Poruke koje sada dolaze iz Moskve pokazuju da rusko rukovodstvo smatra da Evropa ulazi u period dugoročne i opasne konfrontacije sa Rusijom. Umesto diplomatije, sve češće se govori o odvraćanju, strateškoj ravnoteži i potencijalnim posledicama direktnog sukoba velikih sila.

U širem kontekstu, ovakva retorika dodatno podiže tenzije u trenutku kada rat u Ukrajini ulazi u novu fazu, a odnosi između Rusije i Zapada dostižu najniži nivo u poslednjim decenijama.

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se u izjavama ruskih zvaničnika sve češće koriste termini poput „neprihvatljive štete“, „strateškog odvraćanja“ i „velike klanice“, što analitičari vide kao upozorenje da Kremlj više ne veruje da politički signali sami mogu sprečiti eskalaciju.