Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da Rusiju uopšte ne interesuje pitanje Grenlanda i da Moskva nema nikakvu nameru da se meša u rasprave koje se vode oko tog danskog ostrva.

Govoreći na sastanku sa članovima Saveta bezbednosti Ruske Federacije, Putin je naglasio da dešavanja vezana za Grenland nisu tema koja se tiče Rusije.

– Kada je reč o Grenlandu, to nas uopšte ne dotiče. Sve što se dešava oko tog pitanja nije predmet našeg interesovanja – poručio je ruski predsednik.

Ipak, komentarišući ideju predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da Grenland pređe pod američku kontrolu, Putin je izneo zanimljivu istorijsku paralelu sa kupovinom Aljaske, koju su Sjedinjene Države u 19. veku otkupile od Rusije.

Putin je podsetio da je Rusija 1867. godine prodala Aljasku SAD za 7,2 miliona dolara, ističući da površina Aljaske iznosi oko milion i 717 hiljada kvadratnih kilometara. Prema njegovim rečima, kada bi se taj iznos preračunao u današnje vrednosti, uzimajući u obzir inflaciju tokom više od jednog veka, cena bi iznosila oko 158 miliona dolara.

– Površina Grenlanda je veća i iznosi oko 2 miliona i 166 hiljada kvadratnih kilometara. To znači da je razlika u odnosu na Aljasku približno 450 hiljada kvadratnih kilometara. Ako se uzme ista logika cene po kvadratnom kilometru, Grenland bi danas koštao između 200 i 250 miliona dolara – objasnio je Putin.

Ruski predsednik je, međutim, dodao da bi stvarna cena verovatno bila znatno viša ukoliko bi se u obzir uzela vrednost zlata u tom istorijskom periodu.

– Ako bismo uporedili tadašnje cene zlata, iznos bi verovatno bio veći, možda čak i blizu milijarde dolara. Mislim da bi Sjedinjene Države mogle da plate i takvu sumu – rekao je Putin.

On je takođe podsetio da Danska i SAD već imaju iskustva sa sličnim teritorijalnim transakcijama, navodeći primer iz 1917. godine, kada su Sjedinjene Američke Države od Danske kupile Devičanska ostrva.

– Takvo iskustvo već postoji – istakao je Putin.

U tom kontekstu, ruski predsednik je izneo i kritiku na račun Danske, ocenivši da se ta zemlja prema Grenlandu decenijama odnosila kao prema koloniji.

– Usput rečeno, Danska se prema Grenlandu uvek ponašala kao prema koloniji. Prilično strogo, da ne kažem surovo – naveo je Putin.

Dodao je, međutim, da je to pitanje danas od sekundarnog značaja i da Rusija u to nema nameru da se meša.

– To je već druga vrsta pitanja i verovatno danas nikoga posebno ne zanima. Nas se to sigurno ne tiče. Mislim da će Danska i Sjedinjene Države to rešiti između sebe – zaključio je ruski predsednik.

O Trampovom Odboru za mir

Putin se osvrnuo i na inicijativu predsednika SAD Donalda Trampa o formiranju Odbora za mir, navodeći da će Rusija pažljivo razmotriti poziv koji je dobila.

Prema njegovim rečima, Ministarstvu spoljnih poslova Ruske Federacije naloženo je da detaljno prouči dostavljena dokumenta, da se o toj temi konsultuje sa strateškim partnerima Rusije, a tek nakon toga će biti doneta odluka o eventualnom učešću.

– Ministarstvo spoljnih poslova Rusije ispitaće dokumenta koja su nam dostavljena, obaviće konsultacije sa našim strateškim partnerima i tek nakon toga ćemo moći da damo odgovor Sjedinjenim Američkim Državama – rekao je Putin na sednici Saveta bezbednosti.