Vladimir Putin
Foto: Printscreen/Foto: ChatGPT/AI generated

Rusija je donela odluku koja je izazvala snažne reakcije u međunarodnoj javnosti, a koja se direktno odnosi na rad Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu i nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina.

Sudija Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan, koji je učestvovao u izdavanju naloga za hapšenje Vladimira Putina, osuđen je danas odlukom ruskog suda na 15 godina zatvora. Presuda je doneta u njegovom odsustvu, saopštila je Kancelarija glavnog tužioca Ruske Federacije na svom zvaničnom sajtu.

Kako se navodi, Kan je osuđen na maksimalnu kaznu, pri čemu bi, prema presudi, prvih devet godina trebalo da provede u kaznenoj koloniji sa maksimalnim stepenom obezbeđenja. U obrazloženju se ističe da je Kan, u periodu od februara do marta 2022. godine, u Hagu nezakonito pokrenuo krivični postupak protiv ruskih državljana.

Pored Karima Kana, ruski sud je u istom postupku osudio još osam sudija Međunarodnog krivičnog suda, a izrečene kazne kreću se u rasponu od tri i po do 15 godina zatvora, u zavisnosti od njihove uloge u predmetima koji se odnose na Rusiju.

Ruski istražni komitet precizirao je da su među osuđenima sudije Tomoko Akane, Rosario Salvatore Aitala, Serđo Gerardo Ugalde Godinez i Hajkel Ben Mafud, kao i predsednik Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Pjotr Jozef Hofmanjski, zajedno sa njegovim zamenicima Karancoom Luz del Karmen Ibanjez, Bertramom Šmitom i Rene Adelaide Sofi Alapini-Gansu.

U saopštenju Kancelarije glavnog tužioca Ruske Federacije navodi se da je predsedništvo Međunarodnog krivičnog suda, prema tvrdnjama Moskve, bez ikakvog pravnog osnova naložilo sudijama da izdaju, kako se navodi, „očigledno nezakonite naloge za hapšenje“.

– Navedeni tužilac i sudije Međunarodnog krivičnog suda stavljeni su na međunarodnu poternicu – ističe se u objavi.

Podsetimo, u martu 2023. godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje predsednika Rusije Vladimira Putina i komesarke za prava deteta Marije Lvove-Belove, uz obrazloženje da su, prema tvrdnjama Suda, „pretpostavljano odgovorni“ za ilegalni transfer i deportaciju dece iz Ukrajine i sa teritorija koje su pod kontrolom Rusije.

Ova odluka ruskih pravosudnih organa dodatno produbljuje sukob između Moskve i međunarodnih pravosudnih institucija sa sedištem u Hagu, a predstavlja i presedan u savremenim odnosima između država i međunarodnog prava.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading