tanjug ap
Foto: Tanjug/Foto Tanjug AP

Francuski premijer Sebastijan Lekorni nalazi se pred poslednjim političkim ispitom. Predsednik Emanuel Makron dao mu je rok do večeras da pronađe način za formiranje stabilne vlade i „platforme za delovanje“, čime mu je faktički pružio drugu šansu da izbegne potpuni pad.

Pre samo dva dana Makron je, iznenađujuće, prihvatio Lekornijevu ostavku – iako to nije morao da uradi. Ali, u neuobičajenom preokretu, odlučio je da mu produži politički život još 48 sati i pruži mu priliku da pokuša ponovo.

Lekorni je do skoro važio za tihog, ali efikasnog političara, čoveka s reputacijom pragmatičnog radnika koji ne traži publicitet. Međutim, njegov neuspeh da formira kabinet ozbiljno je uzdrmao poverenje koje je uživao. Predsednik Republikanske partije Brino Retajo optužio ga je da je krio informaciju o planiranom povratku bivšeg ministra budžeta Bruna Le Mera u vladu, što je izazvalo krizu poverenja među partnerima i unelo razdor u pregovore. Sada bi isti ti političari, samo bez Le Mera, trebalo ponovo da sarađuju i glume jedinstvo.

Makronovi potezi poslednjih nedelja sve su teže razumljivi čak i njegovim najbližim saveznicima. Ni Gabrijel Atal, predsednik Makronove stranke „Renessanse“ i bivši premijer, više ne krije zbunjenost. Dok se već uveliko pozicionira za naredne predsedničke izbore, Atal otvoreno priznaje da ne razume odluke svog nekadašnjeg mentora.

– Francuska prolazi kroz izuzetno težak period. Kao i mnogi građani, i ja više ne mogu da shvatim predsednikove odluke. Raspuštanje parlamenta je izazvalo haos, a nakon toga smo svedoci odluka koje više liče na pokušaj očajničke kontrole nego na političku strategiju – izjavio je Atal.

Makronov najnoviji potez – da zadrži Lekornija još dva dana – analitičari vide kao poslednji pokušaj da izbegne novo raspuštanje Narodne skupštine. Takav scenario bi gotovo sigurno značio i slom makronista. Sam predsednik je najavio da će „preuzeti odgovornost“ ako Lekorni ponovo ne uspe, ali niko ne zna šta to tačno znači. Njegovi saradnici nagađaju da bi to moglo da podrazumeva novo raspuštanje skupštine, ali ne i njegovu ličnu ostavku.

Opozicija, međutim, ne pokazuje ni trunku razumevanja. Suverenisti su već najavili da će glasati protiv svake vlade koju Lekorni pokuša da sastavi, dok su levičari spremni da sruše kabinet čim se pojavi pred poslanicima.

Građani su, prema svim anketama, duboko razočarani i pesimistični. Više od 80 odsto smatra da je zemlja zaglavljena u političkom ćorsokaku, 90 procenata strahuje za ekonomsku budućnost, a 45 odsto očekuje da će se situacija još pogoršati. Samo 14 odsto anketiranih misli da su politički lideri odgovorni, dok 86 odsto Francuza veruje da vladaju potpuna neodgovornost i haos.

Kada se govori o krivici, 47 odsto građana smatra da je Makron glavni odgovoran za sadašnje stanje, dok trećina misli da svi političari dele isti teret. Više od polovine ispitanika – tačnije 51 odsto – smatra da bi Makronova ostavka pomogla u izlasku iz krize, dok 26 procenata veruje da bi situaciju samo dodatno zakomplikovala. Kada je reč o mogućem raspuštanju parlamenta, 42 odsto građana podržava taj potez, 28 odsto je protiv, a ostatak nema stav. Sve u svemu, čak 70 odsto anketiranih želi da Makron napusti funkciju predsednika.

Usamljeni predsednik – simbol političke blokade

Fotografije koje su ovih dana obišle Francusku prikazuju Makrona kako sam šeta pustom obalom Sene, s telefonom u ruci i pogledom uprtim u vodu, dok ga telohranitelji prate iz daljine. Ta slika postala je vizuelna metafora njegovog političkog stanja – izolovan, opkoljen nepoverenjem i bez realne moći.

Na televiziji BFMTV jedan analitičar je rekao da je predsednik izgubio svaki autoritet, ironično dodajući da bi mogao da ostane zatvoren u Jelisejskoj palati, gde bi mu tri puta dnevno donosili obroke – a da bi Francuska, u suštini, nastavila da funkcioniše isto kao i sada.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading