avion
Foto: Alo/shutterstock

Tokom prilaska aerodromu Kurumoč kod tadašnjeg Kujbiševa, kapetan Aleksandar Klujev doneo je krajnje neodgovornu odluku – zatvorio je prozore pilotske kabine metalnim zavesama i pokušao da sleti oslanjajući se isključivo na instrumente. Cilj? Dokazati da može da izvede "sletanje na slepo" – i to u sklopu opklade sa kopilotom.

Putnički avion Tupoljev Tu-134A kompanije Aeroflot, na redovnoj liniji SU6502 iz Sverdlovska preko Kujbiševa ka Groznom, prevozio je 94 putnika i članova posade, uključujući 14 dece. Iako je vidljivost bila odlična, kapetan je svesno ignorisao preporuke kontrole leta i odlučio se za potpuno slepo sletanje.

Crne kutije otkrile sumanutu odluku

Nakon što je avion udario o pistu, istražitelji su iz olupine izvukli snimače leta i zvuka iz kabine. Podaci su bili šokantni: kapetan Klujev se kladio da može da sleti bez gledanja kroz prozore. Ignorisao je upozorenja kontrole leta, a i kada se oglasio alarm za blizinu tla, reakcije nije bilo. Komanda za odustajanje od sletanja – nikada nije izdata.

U poslednjem trenutku, inženjer leta je pokušao da otvori zavese, ali bilo je prekasno da bi se sletanje nastavilo vizuelno.

Brutalan udarac, prevrtanje i požar

Avion je pistu dotakao pri brzini od 280 km/h, sa vertikalnim propadanjem od 5 metara u sekundi, što je rezultiralo udarcem jačine gotovo pet puta veće od zemljine teže (4,8 g). Prednji točak je prvi udario u beton, a samo par metara kasnije i levi, što je dovelo do lomljenja krila i curenja goriva koje se zapalilo.

Avion se potom prevrnuo, skliznuo s piste i zaustavio naopačke. Većina putnika nije nastradala u udaru – već u požaru i gušenju.

Tri stjuardese ostale zarobljene u kabini – žive sagorele

Tragedija je posebno pogodila tri stjuardese koje su se nalazile u kuhinji zadnjeg dela aviona. U trenutku udara, vrata su se zaglavila. U blizini su se nalazile boce kiseonika. Jedna je usled potresa eksplodirala, ispunivši prostor čistim kiseonikom. Kombinacija plamena i visoke koncentracije kiseonika pretvorila je kabinu u pećnicu od više hiljada stepeni. Nakon gašenja, pronađeni su samo fragmenti njihovih tela.

Žrtve i heroji

U nesreći je poginulo 70 ljudi. Među preživelima je bilo i četrnaestoro dece, među njima i dečak iz Groznog, Arslan Paršojev, koga je otac izvukao iz olupine – ali je stradao kada se vratio da pomogne drugima. Kopilot Genadij Žirnov, koji nije sprečio Klujeva, posle nesreće je pomagao u evakuaciji putnika, ali je preminuo od srčanog udara na putu do bolnice.

Zataškavanje i tiha osuda

Dan nakon nesreće, partijski funkcioneri sazvali su hitan sastanak s lokalnim novinarima. Zvanično je potvrđeno: uzrok je ljudska greška. Nezvanično – “o ovome se ne piše”.

Kapetan Klujev je osuđen na 15 godina zatvora, ali je izašao nakon samo šest. Crne kutije nedvosmisleno su pokazale da je isključivo on odgovoran za tragediju – pokušao je da dokaže nešto što nikada nije smelo da se dokaže.

Lekcija iz arogancije

Let 6502 zauvek je ostao upozorenje: šta se može dogoditi kada ego nadvlada profesionalizam. U današnjoj avijaciji, ovakvo ponašanje je nezamislivo – upravo zahvaljujući strogoj disciplini Crew Resource Management-a (CRM), koja podrazumeva jasnu komunikaciju, poverenje i timsku odgovornost u kokpitu.

Tragedija Aeroflotovog leta 6502 ostaje simbol katastrofalnih posledica ljudske samovolje – i večni podsetnik da jedan trenutak neodgovornosti može uništiti desetine života.

(Aero.telegraf.rs)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading