Ilon Mask ocenio je da bi ubrzani razvoj veštačke inteligencije mogao iz korena da promeni način na koji funkcioniše ekonomija, pa čak i da dovede u pitanje današnju ulogu novca. Tu procenu izneo je u intervjuu za magazin The Economist, u razgovoru sa glavnom urednicom Zeni Minton Bedouz.

Prema njegovim rečima, ukoliko roboti i sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji budu mogli da proizvode više robe i pružaju više usluga nego što ljudi mogu da potroše, značaj novca mogao bi da bude znatno manji nego danas.

Mask smatra da bi takav razvoj događaja bio praćen velikim promenama na tržištu rada. Umesto tradicionalnog zaposlenja, očekuje model koji opisuje kao „univerzalno visok prihod“, uz tvrdnju da bi ljudi i bez klasičnih poslova mogli da zadrže visok životni standard.

Govoreći o globalnoj tehnološkoj konkurenciji, istakao je da Kina ima ozbiljne šanse da postane vodeća sila u oblasti veštačke inteligencije ukoliko dodatno poveća svoje računarske kapacitete. Dodao je da kineske kompanije već ostvaruju značajan napredak uprkos manjim resursima u odnosu na pojedine konkurente.

Ipak, Maskove prognoze godinama izazivaju različite reakcije, jer se deo njegovih ranijih najava nije ostvario u predviđenim rokovima.

Među najpoznatijim primerima je tvrdnja da će ljudi stići na Mars do 2025. godine. Iako kompanija SpaceX nastavlja razvoj svemirskog programa, takva misija do danas nije realizovana.

Jedno od njegovih poznatih predviđanja odnosilo se i na video-igre. Mask je smatrao da će tehnološki napredak omogućiti razvoj igara koje će biti gotovo nerazlučive od stvarnosti, što je povezivao sa svojom poznatom teorijom da bi čovečanstvo moglo da živi u simulaciji.

Govorio je i o mogućnosti da Apple razvije sopstveni električni automobil, očekujući da će projekat ući u proizvodnju još 2020. godine. Međutim, kompanija je kasnije odustala od razvoja automobila.

Velika očekivanja pratila su i koncept Hyperloop, koji je trebalo da omogući izuzetno brz kopneni prevoz kroz cevi sa niskim pritiskom. Iako je ideja privukla pažnju investitora i brojnih startap kompanija, do danas nijedan komercijalni sistem nije pušten u rad.

Slična situacija zabeležena je i sa Teslinim solarnim krovovima. Nakon predstavljanja proizvoda 2016. godine očekivala se masovna primena, ali su visoki troškovi, proizvodni izazovi i sporija realizacija usporili njegovo šire prihvatanje.

Tokom istog intervjua Mask se osvrnuo i na svoje političko angažovanje u Sjedinjenim Američkim Državama. Rekao je da se tokom predsedničkih izbora 2024. godine „previše umešao“ u politička dešavanja i priznao da ga je čitava situacija ponela.

Govorio je i o svom radu u Odeljenju za efikasnost vlade (DOGE), navodeći da je cilj bio racionalnije trošenje javnog novca i suzbijanje zloupotreba, ali je istakao da je zbog te funkcije bio izložen brojnim kritikama.

Intervju je obeležila i rasprava o njegovom javnom imidžu. Nakon što je novinarka ukazala na kritike koje deo javnosti upućuje njegovim političkim stavovima i načinu komunikacije na društvenim mrežama, Mask je odgovorio da smatra kako ima znatno više ljudi koji ga podržavaju nego onih koji ga ne podržavaju.

U nastavku razgovora kritikovao je medije, tvrdeći da javnost prema novinarima ima veoma nizak nivo poverenja. Posle objavljivanja intervjua, na društvenoj mreži čiji je vlasnik dodatno je komentarisao razgovor, nazvavši glavnu urednicu The Economista „neprijateljem Zapada“.

Maskove izjave o budućnosti veštačke inteligencije ponovo su pokrenule raspravu o tome koliko brzo tehnologija može promeniti društvo. Iako su njegove prognoze često ambiciozne i privlače veliku pažnju, dosadašnja iskustva pokazuju da ih mnogi stručnjaci i analitičari posmatraju sa dozom opreza, piše Blic.