Evropa se nalazi pred mogućnošću stvaranja ogromne sive zone – teritorije bez jasno definisanog suvereniteta, čija bi sudbina mogla da odluči hoće li se rat u Ukrajini zaustaviti ili prerasti u još krvaviji sukob. Reč je o prostoru većem od Hrvatske i Crne Gore zajedno, koji se u aktuelnim mirovnim planovima pojavljuje kao nerešeno pitanje koje „visi u vazduhu“.

Na sto ruskog predsednika Vladimira Putina stigao je nacrt mirovnog sporazuma koji je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski prethodno dogovorio sa američkom delegacijom. Plan se ne sastoji od jednog dokumenta, već od četiri odvojena akta, koji obuhvataju bezbednosne garancije, političke obaveze i široku ekonomsku saradnju. Ipak, dve ključne tačke ostaju otvorene i potencijalno eksplozivne: status teritorija pod ruskom kontrolom i pitanje ko će upravljati nuklearnom elektranom Zaporožje.

Ako sporazum dobije zeleno svetlo, konačni dokument bi morali da potpišu lideri Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i predstavnik Evrope – iako još nije jasno ko bi u ime Evrope stavio potpis. Prekid vatre bi, prema planu, stupio na snagu odmah nakon potpisivanja.

Plan u 20 tačaka: šta se nudi Ukrajini i Rusiji

Predloženi sporazum predviđa da se Ukrajina potvrdi kao suverena država, uz formalni sporazum o nenapadanju između Kijeva i Moskve. Biće uspostavljen sistem stalnog nadzora linije sukoba pomoću satelita i bespilotnih sistema, kako bi se brzo detektovala eventualna kršenja dogovora.

Ukrajina bi dobila snažne bezbednosne garancije – SAD, NATO i evropske države potpisnice obavezale bi se na reakciju sličnu članu 5 NATO-a u slučaju novog ruskog napada. Međutim, ako bi Ukrajina prekršila sporazum napadom na Rusiju, te garancije bi prestale da važe.

Oružane snage Ukrajine ostale bi na nivou od 800.000 pripadnika, dok bi Rusija morala da formalizuje obavezu nenapadanja kroz zakone i ratifikaciju u Državnoj dumi. Ukrajini se obećava ulazak u Evropsku uniju u jasno definisanom terminu, kao i privremeni povlašćen pristup evropskom tržištu.

Poseban deo plana odnosi se na masivni ekonomski paket. Predviđeno je formiranje razvojnih fondova za ulaganja u tehnologiju, veštačku inteligenciju, energetski sektor i obnovu razorene infrastrukture. Cilj je mobilizacija oko 800 milijardi dolara, što odgovara procenjenoj ratnoj šteti. SAD i američke kompanije bi učestvovale u obnovi gasovoda, skladišta gasa i urbanih centara.

Ukrajina bi ubrzala pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD, a istovremeno bi potvrdila status nenuklearne države, u skladu sa međunarodnim ugovorima.

Teritorija veća od Hrvatske i Crne Gore – kome pripada?

Najsporniji deo odnosi se na četiri oblasti: Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku. Prema trenutnom stanju na terenu, Rusija u tim regionima kontroliše oko 94.000 kvadratnih kilometara – više nego što zajedno imaju Hrvatska i Crna Gora.

Plan predviđa da se linija kontakta na dan potpisivanja sporazuma prizna kao de fakto linija razgraničenja. Pominje se i mogućnost formiranja „slobodnih ekonomskih zona“, ali bez preciznog objašnjenja kako bi one funkcionisale i pod čijom bi kontrolom bile.

Američka strana, prema analitičarima, namerno izbegava jasnu podelu teritorije kako ne bi formalno proglasila ni pobednika ni poraženog. Istovremeno, Rusija bi morala da se povuče iz delova Dnjepropetrovske, Harkovske, Sumske i Nikolajevske oblasti, gde kontroliše znatno manju teritoriju.

Bez jasno definisanih granica, upozoravaju stručnjaci, postoji ozbiljan rizik da bi upravo ta „ničija zemlja“ mogla postati žarište novog sukoba.

Ko upravlja nuklearnom elektranom Zaporožje?

Druga tačka oko koje nema saglasnosti jeste kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, najvećom u Evropi. Američki predlog predviđa podelu upravljanja između SAD, Rusije i Ukrajine, sa po trećinom odgovornosti. Kijev, međutim, kategorično odbija da Rusija ima bilo kakvu ulogu u upravljanju.

Elektrana je pod ruskom kontrolom od 2022. godine. Reaktori su ugašeni, ali zahtevaju stalno hlađenje i stabilno snabdevanje električnom energijom. Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorava da su prekidi u snabdevanju i problemi sa vodom ozbiljna bezbednosna pretnja.

Zašto plan izaziva strah

Iako je dokument formalno mirovni, njegova nejasna formulacija o teritoriji i nuklearnoj elektrani ostavlja prostor za različita tumačenja. Analitičari upozoravaju da bi upravo ta neodređenost mogla da pretvori ogromnu oblast u središte novog, još opasnijeg konflikta – u srce Evrope.