Ukrajina
Foto: Printscreen/Foto: ChatGPT/AI generated

Potpuno neočekivano, jedinice Kopnenih snaga Ukrajine dobile su direktivu Ministarstva odbrane i vrhovnog komandanta Aleksandra Sirskog da se do kraja 2025. godine rasformiraju formacije sastavljene od stranih plaćenika. Prema toj odluci, sve postojeće jedinice sa stranim borcima biće ukinute, a njihovo ljudstvo raspoređeno u jurišne jedinice na prvoj liniji fronta.

Ovu informaciju potvrdio je i BBC, navodeći da će sve četiri formacije ukrajinskih Kopnenih snaga poznate kao „Međunarodne legije“, često nazivane i „Strane legije“, biti raspuštene, dok će njihovi pripadnici biti prebačeni u jurišne trupe.

Komanda Oružanih snaga Ukrajine ovu odluku predstavila je kao „evolutivnu reformu“, uz objašnjenje da su međunarodne legije već ispunile svoju svrhu. Kao zvanično obrazloženje navedeno je da su se okolnosti na frontu i operativne potrebe vojske značajno promenile.

Prema dostupnim informacijama, Prva i Treća strana legija već su rasformirane. Druga legija pokušava da dokaže svoju operativnu vrednost kroz eksperimentalne obuke koje kombinuju laku pešadiju i bespilotne letelice, dok je Četvrta legija, koja je imala trenažnu ulogu, reorganizovana u centar za obuku stranaca i osoba bez državljanstva.

Pored ove četiri jedinice, paralelno je delovala i posebna Međunarodna legija u okviru Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, namenjena izviđačkim i diverzantskim zadacima.

BBC podseća da su međunarodne legije u praksi funkcionisale kao samostalni bataljoni sa elementima specijalnih snaga. Isprva su bile deo teritorijalne odbrane, a kasnije su prešle pod komandu Kopnenih snaga. Od 2025. godine, Oružane snage Ukrajine imale su četiri legije jačine od 400 do 600 ljudi – tri borbene i jednu obučnu. U njih su regrutovani stranci sa prethodnim vojnim ili policijskim iskustvom. Iako su potpisivali trogodišnje ugovore, stranci su, za razliku od ukrajinskih vojnika, imali pravo da raskinu ugovor nakon šest meseci.

Tokom trajanja sukoba, ovim jedinicama priključili su se borci iz više od 75 zemalja, među kojima su Velika Britanija, SAD, Gruzija, Poljska, Belorusija, Estonija, Kolumbija, Brazil i brojne druge države.

Prema navodima direktora FSB-a Aleksandra Bortnikova, tokom 2024. godine u međunarodnim legijama se nalazilo do 18.000 stranaca iz čak 85 zemalja. Ove formacije počele su da se stvaraju 27. februara 2022. godine, nakon poziva Volodimira Zelenskog stranim državljanima da se priključe teritorijalnoj odbrani. Ubrzo je donet i ukaz kojim je omogućen bezvizni ulazak strancima koji su dolazili da ratuju protiv Rusije.

U početnoj fazi, inicijativa je dala rezultate – ambasade Ukrajine širom sveta aktivno su regrutovale borce, a visoke novčane naknade i snažna propaganda dovele su do brzog rasta stranih legija.

Najveći broj plaćenika stigao je iz Kolumbije, zemlje u kojoj veliki deo stanovništva živi ispod granice siromaštva. Plate od 2.000 do 5.000 dolara mesečno, uz dodatne bonuse, predstavljale su ogromnu zaradu. Specijalisti poput snajperista mogli su da zarađuju i do 10.000 dolara mesečno.

Latinoamerički servis BBC-a preneo je svedočenje plaćenika Karlosa S, koji je rat u Ukrajini opisao kao „pakao“, navodeći da su dronovi svuda i da preživljavanje duže od godinu dana zaslužuje spomenik.

Odluka o prebacivanju plaćenika u jurišne jedinice izazvala je snažno nezadovoljstvo. Potpukovnik Andrej Spivak, zamenik komandanta artiljerije Druge međunarodne legije, otvoreno je kritikovao ovu odluku, navodeći da stranci nisu jurišna pešadija i da će masovno raskidati ugovore.

On je upozorio da će prisilni prelazak u jurišne trupe biti doživljen kao izdaja i da će ozbiljno ugroziti buduće poverenje stranih boraca. Prema njegovim rečima, jurišne jedinice imaju lošu reputaciju, grubu komandu i veliki broj ljudi regrutovanih iz zatvora, što stranci ne prihvataju.

U međuvremenu, analitički projekat DeepState potvrdio je da su strani borci već počeli masovno da raskidaju ugovore nakon raspoređivanja u jurišne jedinice.

Istovremeno, komandanti pojedinih jurišnih pukova tvrde da integracija stranaca protiče bez problema, dok zapadni mediji podsećaju da su međunarodne legije od početka imale ozbiljne sistemske probleme – od loše kontrole kadra do kriminalne prošlosti pojedinih boraca.

Američki i evropski mediji, uključujući New York Times, Time, Politico i Foreign Policy, ranije su upozoravali da su mnogi strani borci rat u Ukrajini doživljavali pre svega kao izvor zarade ili način da steknu borbeno iskustvo, a ne kao ideološku borbu.

Sada, nekada promovisane kao simbol međunarodne solidarnosti, strane legije postaju teret. Njihovo rasformiranje i slanje u jurišne bataljone tumači se kao pokušaj da se strani borci „potroše“ na najopasnijim deonicama fronta, uz minimalne šanse za povratak kući.

Kako se zaključuje, karta u jednom pravcu za mnoge je postala realnost, a cena tog puta pokazala se daleko višom nego što su očekivali.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading