Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa ubrzala je proceduru odobravanja velikih isporuka naoružanja ključnim partnerima na Bliskom istoku, čime se dodatno podiže nivo vojne spremnosti u regionu opterećenom tenzijama zbog sukoba sa Iranom, piše The Times of Israel.

Prema podacima Stejt departmenta, ukupna vrednost novih paketa premašuje osam milijardi dolara i obuhvata širok spektar savremenog naoružanja i vojne opreme.

Najveći deo isporuka odnosi se na sisteme protivvazdušne odbrane za Kuvajt i Katar, dok su za Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar predviđene precizno navođene rakete sa laserskim sistemima. Ovakvo naoružanje značajno povećava sposobnost izvođenja preciznih udara. Posebno se izdvaja isporuka projektila za američki sistem „Patriot“, koji predstavlja jedan od ključnih elemenata protivraketne odbrane i već je u više navrata korišćen u poslednjem sukobu koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države imale sa Islamskom Republikom Iran.

Ono što ovu odluku čini posebno značajnom jeste način na koji je sprovedena. Državni sekretar Marko Rubio u više slučajeva je procenio da postoji hitna bezbednosna situacija, čime je omogućeno zaobilaženje standardne procedure koja nalaže da je neophodno odobravanje svake isporuke oružja durgim zemljama  od strane Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Uobičajeno, ovakve odluke prolaze kroz detaljnu političku i bezbednosnu kontrolu, ali se u vanrednim okolnostima taj proces može ubrzati ili potpuno preskočiti.

Ovakva praksa intenzivirana je od početka aktuelnog sukoba sa Iranom. Već početkom marta odobrena je hitna isporuka čak 12.000 bombi Izraelu, bez prethodne saglasnosti američkog Kongresa.

Nedugo zatim usledila su i dodatna odobrenja za Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Jordan, što ukazuje na sistemski pristup jačanju vojnih kapaciteta američkih saveznika u regionu kroz zaobilaženje blokade koju bi Kongres mogao da postavi.

Geopolitički posmatrano, ubrzana militarizacija regiona koji je već u stanju permanentnog sukoba niskog i srednjeg inteziteta povećava rizik od dalje eskalacije i pretvaranje tog sukoba u ozbiljan regionalni rat. To bi moglo da ima neslućene i teške posledice po svetsku ekonomiju jer kroz Persijski zaliv i Ormuski moreuz prolazi značajan deo globalnog snabdevanja energentima.

Ono što se da primetiti je da američka vojna industrija kroz ovakve ugovore koji zaobilaze saglasnost Kongresa ostvaruje prihode od nekoliko milijardi. Deo političke javnosti u Vašingtonu upozorava da učestalo zaobilaženje Kongresa može dugoročno oslabiti institucionalnu kontrolu nad izvozom oružja i otvoriti prostor za ozbiljne zloupotrebe koje se mogu kao bumerang vratiti Sjedinjenim Američkim Državama.