Propagandna kampanja koja poziva na proglašenje takozvane ruske „Narodne Republike Narva“ poslednjih nedelja počela je intenzivno da se širi društvenim mrežama, izazivajući ozbiljnu zabrinutost u Estoniji.

U pitanju je grad Narva, koji se nalazi na samoj granici sa Rusijom. Grad ima oko 50.000 stanovnika, a većinu čine rusofoni građani. Procene pokazuju da približno 90 odsto stanovništva govori ruski jezik. Upravo zbog takve demografske strukture Narva se već godinama često pominje u političkim i bezbednosnim analizama kada je reč o odnosima između Estonije i Rusije.

Kampanja na Telegramu i VKontakte poziva na sabotaže

Prema informacijama estonskih bezbednosnih službi, kampanja se širi pre svega putem platforme Telegram, ali i preko ruske društvene mreže VKontakte.

U tim objavama pojavljuju se pozivi na sabotaže, formiranje lokalnih struktura i naoružavanje pristalica, sa idejom da se na kraju proglasi takozvana „Narodna Republika Narva“.

Plan koji se promoviše u tim porukama predviđa da bi takva samoproglašena republika bila izdvojena iz sastava Estonije. Nakon toga bi, prema tom narativu, Rusija priznala novu teritoriju i pružila joj zaštitu.

Estonske službe: Dezinformativna operacija

Estonska obaveštajna služba ocenjuje da se radi o organizovanoj dezinformativnoj operaciji.

Prema njihovim procenama, cilj takve kampanje jeste stvaranje konfuzije, produbljivanje političkih podela i destabilizacija društva.

Zvaničnici u Talinu upozoravaju da ovakve informacione operacije često služe kao priprema za stvaranje političkog narativa koji bi kasnije mogao da bude iskorišćen u širim geopolitičkim sukobima.

Strah od scenarija sličnog Donbasu

U Estoniji se u ovom kontekstu često podseća na događaje iz 2014. godine u Ukrajini.

Tada su u regionu Donbasa počeli da se pojavljuju pokreti koji su proglašavali takozvane „narodne republike“. Ubrzo nakon toga Rusija je anektirala Krim i pružila podršku separatističkim snagama u istočnoj Ukrajini.

Zbog toga se u estonskoj javnosti sve češće pojavljuju strahovanja da bi sličan model političkog pritiska i propagande mogao da bude primenjen i u baltičkom regionu.

Ključna razlika – Estonija je članica NATO i EU

Ipak, analitičari naglašavaju da postoji važna razlika u odnosu na situaciju iz 2014. godine.

Za razliku od Ukrajine u trenutku izbijanja sukoba u Donbasu, Estonija je danas punopravna članica i Evropske unije i NATO-a.

Upravo zbog toga mnogi bezbednosni stručnjaci smatraju da bi eventualna eskalacija u ovom regionu imala mnogo šire međunarodne posledice i mogla bi da uključi mnogo veći broj država.