U govoru u Davosu prošlog meseca, predsednik Donald Tramp je kritikovao „vetrenjače“ kao „gubitnike“ i nazvao nacije koje ih kupuju „glupim ljudima“. Samo pet dana kasnije, devet evropskih zemalja potpisalo je sporazum o izgradnji ogromnog čvorišta za vetroelektrane na moru u Severnom moru, epicentru naftne i gasne industrije kontinenta.

Sporazum – koji nije direktan odgovor na Trampov govor o kritikovanju vetrova – nudi ogromnu potencijalnu nagradu za Evropu: mogao bi povećati energetsku bezbednost i osloboditi kontinent od velike zavisnosti od američke nafte i gasa u vreme kada se SAD pokazuju kao nestabilan partner.

Evropa je jedna od mnogih ekonomskih sila uvoznica energije koje sve više vide obnovljive izvore energije kao sinonim za energetsku nezavisnost: Indija brzo dodaje solarnu energiju, a Kina je 2024. godine instalirala više vetroelektrana i solarnih elektrana nego što je ukupna količina obnovljive energije koja posluje u SAD.

SAD su u oštrom protivljenju, ulažući sve u fosilna goriva dok pokušavaju da zaustave projekte vetra i solarne energije. Kada je reč o energetici, SAD su sada više „u skladu sa petrodržavama poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Rusije“, rekao je Tijs van de Graf, vanredni profesor međunarodne politike na Univerzitetu u Gentu.

Ogromni evropski projekat priobalnih vetroelektrana biće „najveći centar čiste energije na svetu“, prema zajedničkoj deklaraciji koju su potpisale Belgija, Danska, Francuska, Nemačka, Irska, Luksemburg, Holandija, Norveška i Velika Britanija na Samitu Severnog mora održanom u Nemačkoj u januaru.

Očekuje se da će proizvesti 100 gigavata priobalne energije vetra – dovoljno za napajanje oko 50 miliona domaćinstava – povezanih sa zemljama putem podmorskih kablova visokog napona. Zamišljen je kao način za izgradnju energetske otpornosti, obezbeđivanje pristupačne električne energije i zaštitu energetske bezbednosti.

BONUS VIDEO